El Niño je vremenski fenomen vezan uz zagrijavanje voda istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana, koji se događa ciklički u razdoblju tri ili osam godina, a dosad, kako znanstvenici bilježe, svaki je ciklus trajao između 8 i 10 mjeseci.

Dugo se mislilo da ovaj fenomen djeluje samo na područje Tihoga oceana, i to u vodama Perua, a prvi su ga primijetili peruanski ribari. Naime, kako je baš tijekom Božića nastupalo zatopljenje, fenomen je dobio ime po malenome Isusu – El Niño.

Međutim, nakon 60-ih godina prošloga stoljeća primijećeno je da El Niño ima daleko širi utjecaj i da na određeni način utječe na promjenu temperature i klime na cijeloj Zemlji.

Što nas očekuje u ovome ciklusu?

Kako strani mediji pišu, na Tihome oceanu djelovanje El Niña primijećeno je već u svibnju, a očekuje se da će se potpuno manifestirati tek nakon nekoliko mjeseci, što potencijalno može rezultirati obaranjem temperaturnih rekorda 2024. godine.

Iako je 2016. godina na globalnoj razini zabilježena kao godina s najvišim temperaturama, ujedno i godina s jakim El Niñom, utjecaj klimatskih promjena doveo je do ekstremnih temperatura čak i u godinama dok fenomen nije bio prisutan.

El Niño, kako su znanstvenici utvrdili, uzrokuje suše i toplije uvjete na sjeveru Sjedinjenih Država, dok južna obala SAD-a i jugoistok doživljavaju više kiša i poplava. U Europi, El Niño može dovesti do hladnijih i suših zima na sjeveru i kišovitijih zima na jugu.

Prva područja koja će osjetiti utjecaj bit će zemlje u blizini Tihog oceana, poput zapadne obale Amerike, Japana, Australije i Novog Zelanda. Indonezija i Australija vjerojatno će se suočiti s vrućim i suhim vremenom te većim rizikom od požara. Monsuni u Indiji i kiše u Južnoj Africi mogli bi biti smanjeni, dok istočna Afrika može očekivati više kiša i poplava. El Niño također povećava aktivnost uragana u Pacifiku, što znači da će mjesta poput Havaja biti u opasnosti od tropskih ciklona.

Ugrožen je morski život duž pacifičke obale. U normalnim uvjetima, pojava poznata kao “upwelling” donosi hladnu vodu bogatu hranjivim tvarima iz dubina oceana. Kada se pojavi El Niño, ovaj proces se smanjuje ili potpuno zaustavlja, što rezultira manjim brojem fitoplanktona uz obalu i smanjenom količinom hrane za određene ribe. U ožujku su znanstvenici otkrili da su globalne temperature površine mora dosegle rekordnu visinu, a El Niño će vjerojatno pogoršati tu situaciju.

A što je s Hrvatskom?

No, prema onome što je Branko Grisogono, meteorološki stručnjak i profesor dinamičke meteorologije s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, rekao za N1, područje Sredozemlja ne bi trebalo biti zahvaćeno ozbiljnijim problemima jer El Niño iznad šireg područja Hrvatske ima sekundaran,  i samo blago primjetan utjecaj na mjesečne i sezonske varijacije vremena.

Prema njegovim riječima, El Niño će utjecati i na Jadransko more i na život u njemu u smislu da će ono postati toplije, što bi moglo utjecati na njegovu bioraznolikost.