Fake News

Društvene mreže postale su plodno tlo za širenje lažnih informacija. Vrijeme je da im se stane na kraj!

Jesmo li postali previše lakovjerni?

Kako je tehnologija napredovala, društveni mediji postali su glavni način da ostanemo povezani i da dođemo što brže do informacija. Međutim, industrija fosilnih goriva i razne agencije koje negiraju klimatske promjene nastavljaju koristiti društvene medije kao platforme za širenje dezinformacija. Od Facebooka do Tik Toka, dezinformacije o klimi postaju toliko polarizirajuće da ljudi često ne znaju prepoznati što je istina, a što nije.

Green.hr kao pokretač najveće komunikacijske zelene platforme želi proaktivno djelovati i prema poslovnoj zajednici te provodi relevantno istraživanje među medijima, agencijama i kompanijama. Nastavno navedenom, pokrenuli smo GREENdex istraživanje, koje za cilj ima prikupiti relevantne informacije od aktera koje smo ovim projektom odlučili staviti u fokus, kako bismo definirali indikator zelene transformacije. Istraživanjem želimo dati odgovor na pitanje u kojoj mjeri poslovni subjekti provode održive politike i koliko svojim doprinosom služe kao primjeri pozitivne promjene. 

Svima je jasno da se promijenio način na koji društvo konzumira medije. Prošla su vremena kada su novine i televizijski voditelji bili naširoko cijenjeni i pouzdani izvori informacija o aktualnim događajima. Danas društvene mreže imaju ogroman utjecaj na oblikovanje stavova ljudi, a pristrane platforme gledateljima omogućuju odabir onoga što je “pouzdano” na temelju vlastitih unaprijed stvorenih ideja, a ne činjenica, analiza i objektivnog istraživanja. Upravo zato što su društvene mreže najjači mediji današnjice, nedopustivo je zanemariti njihov utjecaj u oblikovanju mišljenja o klimatskim promjenama.

Dolaskom društvenih medija, povećao se broj dezinformacija. Naime, dezinformacija je dijeljenje informacija koje su lažne ili netočne, a u ovom slučaju, dezinformacije o klimi su dijeljenje lažnih ili netočnih informacija o klimatskim promjenama. To može biti niz problema povezanih s globalnim zagrijavanjem, ekstremnim vremenskim prilikama, zelenom infrastrukturom, energijom i slično. Neke od tih dezinformacija nastaju zbog manjka kredibilnih podataka, a ponekad se šire s namjerom da naprave štetu.

Nažalost, velik dio ovog lažnog sadržaja širi se putem financiranja iz industrije fosilnih goriva na raznim platformama društvenih medija. Platforme društvenih mreža kao što su Facebook, Instagram, Twitter i TikTok svakim su danom sve veće, a tako i njihova publika. To je ono što društvene mreže čini savršenom platformom za povezivanje s ostatkom svijeta, sudjelovanje u diskursu i dolaženja do neograničenog broj informacija.

Klimatski sadržaj na društvenim medijima često se smatra utemeljenim na osobnom mišljenju pojedinca i to se često zaboravlja kada se provjerava istinitost takvog sadržaja. To je dovelo do priljeva poricatelja klimatskih promjena koji objavljuju lažne informacije, mitove ili teorije zavjere o tekućoj klimatskoj krizi. Istraživači iz “Stop Funding Heat” otkrili su da se dezinformacije o klimi na Facebooku pregledaju čak 1,36 milijuna puta dnevno.

Društvene mreže

Svaki mit, laž i zavjera o klimatskim promjenama koja je u suprotnosti sa znanošću i životnim iskustvima drugih još je jedna prepreka koju treba prevladati u borbi za pravedno klimatsko djelovanje i politiku. Zbunjenost, nepovjerenje i polarizacija točne su strategije koje koristi industrija fosilnih goriva kako bi progurala agendu da su nafta i plin neophodni za napredak, dok u stvarnosti samo žele napuniti svoje džepove.

Nedavna analiza prikupljena na Eco-Botu otkrila je da je 16 najvećih svjetskih zagađivača odgovorno za postavljanje više od 1700 oglasa s dezinformacijama o klimi na Facebooku 2021. Sve u svemu, ti su se oglasi pojavili približno oko 150 milijuna puta i zaradili otprilike 5 milijuna dolara za Facebook.

Još jedan primjer korporacije za fosilna goriva koja širi dezinformacije je ExxonMobil. Exxon je platio najmanje 350 reklama kojima je svrha bila utjecati na zakonodavce države New York da ne ukidaju prirodni plin u novim zgradama. Iako su oglasi jedna stvar, ove korporacije koriste i druge alate za širenje dezinformacija. To se može vidjeti s novom korporativnom strategijom plaćanja utjecajnih osoba na Instagramu i TikToku.

Često su to neupadljivi videi zabavnih putovanja na kojima se influencer zaustavlja na popularnoj benzinskoj crpki poput Shella ili BP-a i promovira svoj proizvod. Ove videozapise često sponzoriraju Big Oil kompanije i postaju sve istaknutiji kako kratki video formati na društvenim mrežama postaju sve popularniji.

Dok su korporacije za fosilna goriva jedne od najpoznatijih u širenju dezinformacija, te strategije imaju dugu i uspješnu povijest. Na primjer, te iste strategije mogu se vidjeti ako pogledamo uspjeh duhanske industrije. Desetljećima je duhanska industrija radila na suzbijanju informacija i utjecaja raznih znanstvenih studija koje su pokazivale vezu između pušenja cigareta i raka. Izvršni direktor je u memorandumu velike duhanske tvrtke iz 1969. izjavio: “Sumnja je naš proizvod, budući da je to najbolje sredstvo protiv “činjenica” koje postoje u umovima šire javnosti. To je također sredstvo za uspostavljanje kontroverze”.

Iako je došlo do pomaka u javnom mnijenju u kojem sve više ljudi vjeruje i zabrinuto je zbog klimatskih promjena, društvene mreže se sporo prilagođavaju, pa su dezinformacije predugo bile nekontrolirane. Međutim, neke su platforme počele prilagođavati promjene i nova pravila kako bi pomogle u obuzdavanju stope dezinformacija koje su dostupne na društvenim mrežama.

Twitter 

Na temelju istraživanja provedenog 2020., Twitter je na svojoj platformi dopustio gotovo pola milijuna postova poricanja klimatskih promjena. Međutim, na Svjetski dan zaštite okoliša u lipnju 2021., Twitter je dodao ‘Temu o klimatskim promjenama’ koju korisnici mogu pratiti kako bi se usmjerili prema znanstveno preciznijim izvorima znanstvenika, ekoloških aktivista i ekoloških organizacija. Osim toga, promijenili su i svoj algoritam kako bi korisnici naišli na vjerodostojne informacije prije nego što naiđu na dezinformacije. Ovo je postala popularna strategija poznata kao “pre-bunking”, što je proces razotkrivanja laži, taktika ili izvora prije nego što se pojave.

Google / YouTube

U listopadu 2021. Google je objavio da YouTube više neće dopuštati kreatorima da zarađuju na bilo kojem sadržaju koji je “u suprotnosti s dobro utvrđenim znanstvenim konsenzusom o postojanju i uzrocima klimatskih promjena”. Ovo se odnosi na bilo koji sadržaj koji predstavlja klimatske promjene kao prijevaru ili mit, poriče trendove globalnog zatopljenja, poriče uzroke i učinke emisija stakleničkih plinova i slično.

Facebook / Meta

Facebook je najpopularnija društvena mreža na svijetu i stoga sadrži šokantno veliku količinu klimatskih dezinformacija. Međutim, u usporedbi s drugim platformama, Facebook čini najmanje kako bi zaustavio širenje. Tvrtka je ranije najavila da će početi stavljati ​​oznake upozorenja na sadržaj i usmjeravati čitatelje na “centar za znanstvene informacije o klimi” koji sadrži točne informacije. Nažalost, nekoliko izvješća pokazuju da Facebook nije uspio označiti polovicu postova koji promiču članke o poricanju klimatskih promjena.

Bivša zaposlenica Facebooka i sadašnja “zviždačica”, Frances Haugen, čak je izjavila da je Facebook namjerno obmanuo javnost i investitore kada je raspravljao o njihovim naporima u borbi protiv klimatskih dezinformacija. Ihran Ahmed, izvršni direktor Centra za suzbijanje digitalne mržnje, izjavio je: “Propuštajući učiniti čak i minimalno kako bi riješio pitanje širenja dezinformacija, Meta pogoršava klimatsku krizu. Poricanje klimatskih promjena – smišljeno da slomi našu odlučnost i spriječi smislenu akciju za ublažavanje klimatskih promjena – nesmetano teče Facebookom i Instagramom.

Pinterest

Vjerojatno najdrastičnije rješenje za suzbijanje dezinformacija o klimi dolazi od Pinteresta, koji je zabranio bilo kakve dezinformacije o klimi u postovima i oglasima. To uključuje sadržaj koji poriče postojanje ili utjecaje klimatskih promjena, netočne postove o prirodnim katastrofama i drugim ekstremnim vremenskim prilikama, pogrešno predstavljanje znanstvenih podataka ili bilo kakvo poricanje da ljudi utječu na klimatske promjene.

Iako se to može činiti nemogućim zadatkom zbog beskrajnog protoka dezinformacija, postoji nekoliko načina za zaustavljanje širenja lažnih informacija. Bilo da se radi o “pre-bunkingu” ili prijavljivanju videozapisa ili postova, svaki način može pomoći barem jednoj osobi da sazna istinu o klimatskoj krizi.

  • Pomozite raskrinkati klimatske mitove i laži prije nego što postanu viralni
  • Naučite kako bolje uočiti lažne videozapise i priče
  • Nemojte stigmatizirati netočna uvjerenja. Vjerojatnije je da će to odbiti publiku.
  • Ako ste u mogućnosti, prevedite komplicirane činjenice ili informacije na načine koji su lako razumljivi poput grafikona, grafika ili drugih vizualnih pomagala.
  • Navedite činjenične informacije i izvore koji objašnjavaju netočnosti
  • Ako nešto vidite, prijavite!
    .

Partneri projekta Greendex su Energia Naturalis i Europski parlament.

 

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.