Njegov je posao istražiti, provjeriti, napisati ili snimiti pa onda ponovno provjeriti i tek onda objaviti. On je strastveni fact checker i novinar BBC-ja koji se bavi jednim od najvažnijih sektora današnjice.
Marco Silva stručnjak je koji pokriva sve teme vezane za klimatske promjene i ekologiju, s posebnim fokusom na informacije koje se u medijima mogu pogrešno prikazati ili (ne)namjerno iskriviti. U svom se radu posebno fokusira na utjecaj medija i društvenih mreža na percepciju publike o klimatskim promjenama i konstantnim izazovima.
Kada ne piše istraživačke tekstove za BBC, njihov novinar i reporter Marco Silva vozi se kajakom ili biciklom po svojoj bazi, kako u šali naziva Oxford.
Godinama se bavite ovom problematikom, ali koje je vaše mišljenje, imamo li uopće vremena učiniti naš planet ponovno zelenim ili je prekasno?
Znanstvena istraživanja jasno pokazuju da se klima već mijenja i da već vidimo njene učinke diljem svijeta. Bez hitnih mjera, nećemo moći spriječiti najgori utjecaj klimatskih promjena. Ipak, postoji mnogo razgovora o tome kako zadržati zagrijavanje planeta ispod 1,5 stupnjeva Celzijevih. Vrlo je malo vjerojatno da ćemo se moći vratiti na uvjete prije Industrijske revolucije jer se klima već mijenja i ne možemo je zaustaviti.
Međutim, možemo spriječiti neke od najgorih učinaka klimatskih promjena. Što više poduzimamo u skladu s onim što nam znanost govori, svaki stupanj temperature će napraviti razliku, a svaka sitna promjena će smanjiti učestalost ekstremnih vremenskih događaja diljem svijeta. Stoga, je li prekasno zaustaviti klimatske promjene? Da, jer se one već događaju, ali još uvijek možemo spriječiti neke od najgorih posljedica.
Jeste li na putu da to prikažete javnosti ikada poželjeli odustati? Što vas motivira da uporno radite sve ove godine?
Apsolutno ne. Teško je i na početku sam se bojao kada sam shvatio koliki je tu obujam posla i problema zapravo. Shvatite da ima toliko dezinformacija o klimatskim promjenama na društvenim mrežama, a nas je samo mali tim koji se bavi time. Bio sam preplašen, ali nekako sam se naučio nositi s time, jednu po jednu priču.
Kada se radi o identifikaciji određenih narativa, to postaje problem kada Internet počinje utjecati na stvarni svijet. To postaje problemom kada to počinje imati većeg utjecaja u stvarnom svijetu i na način na koji demokacije funkcioniraju. Postoji vrlo veliki pritisak oko priča koje odabiremo i kada biramo koje dijelove informacija prihvaćamo. Pri tome uzimamo one tvrdnje koje imaju najvećeg utjecaja na mišljenja ljudi o klimatskim promjenama.
Kakvo je vaše mišljenje o teorijama zavjere? Zašto im ljudi danas sve više pribjegavaju, posebice u kontekstu klimatskih promjena?
Postoje različiti akteri, korporacije, pojedinci, pritisne skupine, svi oni iznose tvrdnje o klimatskim promjenama, svi oni raspravljaju tako što ponekad guraju teorije zavjere, ponekad iznose potpune laži ili iskrivljavanje činjenice. Čine to iz različitih namjera. Pojedini političari tako prikupljaju glasove, ali s druge pak strane, postoje ljudi koji u te tvrdnje zaista vjeruju.
Ovo nije moje mišljenje, već to sugerira psihološko istraživanje: dio razloga zašto ljudi vjeruju u teorije zavjere je da pokušavaju razumjeti svijet oko sebe. Najbolji primjer za to je pandemija Covida-19, kada je sve bilo novo i nitko nije znao što će se dogoditi.
Ljudi su bili uznemireni, postavljala su se pitanja poput “Jesu li cjepiva sigurna?”. U ranim danima nije bilo dovoljno informacija, kada ljudi ne mogu razumjeti svijet, ponekad te informacijske praznine popunjavaju teorijama zavjera. No, govori li to nešto o njima? Ne. Svi to radimo, svi tražimo informacije kako bi nam neke stvari bile jasne. Samo neki ne traže informacije koje su ranije znanstveno potvrđene.
Kako riješiti taj problem?
Postoje mnogi načini kako bi se ovo moglo riješiti. Neki ljudi govore da to uključuje povećanje odgovornosti kompanija društvenih medija, budući da one dopuštaju da se te dezinformacije dijele bez da su provjerene. S druge pak strane, neki govore da se ovaj problem može riješiti uvođenjem različitih zakona. Moramo uspostaviti zakone.
Osim toga, medijska pismenost i povećavanje svijesti ljudi o tome kako se snaći u okruženju dezinformacija, kako postavljati pitanja o informacijama s kojima se suočavaju i slično. Zato je tu novinarstvo koje pomaže ljudima navigirati te informacije i pomagati ljudima kako razumjeti što je činjenica, a što ne, no ne postoji mnogo novinara koji se bave ovim problemom.
Ne postoji mnogo specijalista za klimatske promjene. Postoji, naravno mnogo reportera o klimatskim promjenama diljem svijeta. Ali ovo što ja radim, provjera informacija nije ništa novo, to se provodi već dugo vremena. Smatram da je važno da novinarstvo, posebno kroz znanstvene informacije, pomogne ljudima donositi informirane odluke.
Je li onda ovo za vas više od samoga posla, kao nekakva misija za traganjem točnih i provjerenim informacijama?
Nisam provoditelj kampanja, ja sam novinar prije svega i brinem se da ljudi imaju informacije potrebne za donošenje informiranih odluka tijekom dana, bez obzira na to kojoj je temi riječ. Na ljudima je da odluče žele li, primjerice “zelenu politiku“ ili što žele da njihove vlade rade. Na kraju dana, moja misija je da kada se odabere akcija, da na stolu imaju sve potrebne činjenice i provjerene informacije.
