Klimatske promjene su tema o kojoj se posljednjih godina naširoko raspravlja zbog brojnih implikacija na naš okoliš, zdravlje i gospodarstvo. Jedan od učinaka klimatskih promjena koji se često zanemaruje je njihov utjecaj na sezonske alergije. U ovom ćemo članku istražiti odnos između klimatskih promjena i sezonskih alergija te koje korake možemo poduzeti da ublažimo njihove učinke.
Što su sezonske alergije?
Sezonske alergije uobičajeno su stanje koje pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Javlja se kada imunološki sustav pretjerano reagira na alergene kao što su pelud, grinje i spore plijesni. Simptomi sezonskih alergija uključuju kihanje, curenje nosa, svrbež i suzenje očiju te svrbež nepca i grla.
Iako sezonske alergije nisu opasne po život, mogu značajno utjecati na kvalitetu života osobe, otežavajući obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ono što smo gotovo svi primijetili su visoke temperature tijekom zimskih mjeseci zbog kojih su biljke počele ranije cvjetati, a alergičari su prve reakcije počeli ranije osjećati nego prethodnih godina.
Klimatske promjene i sezonske alergije
Klimatske promjene uzrokuju postupnu promjenu klime na Zemlji, što rezultira višim temperaturama i promjenama u uzorcima padalina. Te promjene imaju značajan utjecaj na okoliš, uključujući rast i rasprostranjenost biljaka koje su primarni izvor alergena.
Jedan od načina na koji klimatske promjene utječu na sezonske alergije jest produljenje sezone peludi. Više temperature uzrokuju ranije cvjetanje biljaka i proizvodnju više peludi nego inače. Ova produžena sezona peludi povećava količinu peludi u zraku, što zauzvrat izaziva više alergijskih reakcija.
“Peludni kalendar više nije isti kao što je bio prije pet godina, a promjenu peludnog kalendara itekako osjete alergičari. Za cvjetanje stabala je potrebno toplije vrijeme da se inducira pojačan nastanak peludi, a to se danas događa puno ranije u godini. Primjerice, te promjene su alergičari nekoć osjetili u travnju, a sada ih osjete već u veljači”, objašnjava nam Ljubica Matijević Mašić, dr.med., specijalistica interne medicine, alergologije, kliničke imunologije i reumatologije, iskusna kliničarka i znanstvenica.
Jače sezone i novonastale alergije
Drugi način na koji klimatske promjene utječu na sezonske alergije jest mijenjanje jačine alergena. Kako se koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi povećava, biljke proizvode više peludi s višim alergenim svojstvima. Ovo povećanje potencije peludi otežava osobama sa sezonskim alergijama kontroliranje simptoma, čak i uz pomoć lijekova.
Zanimljivo je i da se zbog agresivnih sezona alergija mnoge odrasle osobe mogu po prvi put u životu susresti s novonastalim alergijama. “Postoje situacije kada su se kod pojedinca u odrasloj životnoj dobi po prvi put pojavile peludne alergije. Iako je alergijska predispozicija genetski uvjetovana i najčešće osobu prati još od djetinjstva, zbog niza faktora može doći do nastanka alergija u srednjoj ili starijoj dobi, a među tim faktorima su svakako i klimatske promjene“, kaže nam doktorica.
Klimatske promjene utječu i na distribuciju alergena. Kako se temperature povećavaju, biljke koje su nekoć bile ograničene na određene regije sada mogu rasti na područjima na kojima prije nisu mogle. Ovo širenje rasta biljaka povećava izloženost ljudi novim alergenima, što otežava predviđanje kada i gdje će se alergije pojaviti.
Ublažavanje učinaka klimatskih promjena na sezonske alergije
Iako ne možemo u potpunosti zaustaviti klimatske promjene, postoje koraci koje možemo poduzeti kako bismo ublažili njihove učinke na sezonske alergije. Jedan od načina je smanjiti naš ugljični otisak štednjom energije i smanjenjem upotrebe fosilnih goriva. Jednostavne mjere poput korištenja javnog prijevoza, prelaska na energetski učinkovite žarulje i smanjenja bacanja hrane mogu značajno utjecati na smanjenje emisije ugljika.
Još jedan način za ublažavanje učinaka klimatskih promjena na sezonske alergije je sadnja biljaka koje ne stvaraju respiratorne probleme za alergičare. Odabir biljaka koje proizvode minimalnu količinu peludi, poput paprati i hortenzija, može pomoći u smanjenju količine alergena u zraku. Uz to, sadnja drveća koje proizvodi niske razine peludi, poput voćaka i drijena, također može pomoći u smanjenju utjecaja sezonskih alergija.
Konačno, osobe sa sezonskim alergijama trebaju poduzeti proaktivne mjere za upravljanje simptomima. “U teoriji, najgore reakcije mogu se izbjeći ako se osobe udalje od alergena. To u teoriji zvuči kao jednostavno rješenje, ali nije realno očekivati da će ljudi s alergijama mijenjati mjesto boravka na par mjeseci kada se očekuju tegobe. Moj savjet je da se obrate liječniku, specijalistu ili alergologu, te posavjetuju o potencijalnom konzumiranju preventivne antihistaminske terapije ili poduzimanju nekih drugih mjera”, savjetuje prof.dr.sc. Matijević – Mašić.
Klimatske promjene značajna su prijetnja našem okolišu i zdravlju. Produljena sezona peludi, povećana snaga alergena i distribucija novih alergena otežavaju osobama sa sezonskim alergijama upravljanje simptomima. Iako ne možemo u potpunosti zaustaviti klimatske promjene, možemo poduzeti korake za ublažavanje njihovih učinaka, uključujući smanjenje našeg ugljičnog otiska, sadnju biljaka koje proizvode niske razine peludi i proaktivno upravljanje simptomima. Zajedničkim naporima možemo smanjiti utjecaj klimatskih promjena na sezonske alergije i osigurati zdraviju i održiviju budućnost za sve.
