Klimatske promjene jedan su od najvećih izazova s ​​kojima se moramo zajednički suočiti. Ljudska aktivnost tijekom posljednjih 200 godina dovela je do toga da stojimo na rubu ekološke katastrofe. Ipak, rečeno nam je da još uvijek možemo učiniti nešto da smanjimo štetu. Smanjenje vašeg ugljičnog otiska jedna je od takvih radnji. Pogledamo što to znači i koje korake možete poduzeti.

Što je ugljični otisak?

Iako u zadnje vrijeme ovaj pojam čujemo sve češće kada se priča o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša, mnogi još nisu sigurni što to točno predstavlja pa ćemo za početak objasniti i nekoliko najbitnijih pojmova:

• Ugljični otisak je mjera ukupne količine stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu kao rezultat djelovanja pojedinca, organizacije ili države. Obično se mjeri u tonama CO2e (ekvivalent ugljičnog dioksida).
• Staklenički plinovi su bilo koja vrsta plina u atmosferi koji sprječava odlazak topline. U vezi s vašim ugljičnim otiskom i klimatskim promjenama, glavni koje treba spomenuti su ugljični dioksid, dušikov oksid i metan.
• Efekt staklenika je proces kroz koji staklenički plinovi u Zemljinoj atmosferi zarobljavaju toplinu sa sunca. Iako je ovo prirodni fenomen koji održava planet nastanjivim, naše emisije stakleničkih plinova uzrokuju da se Zemlja zagrijava neprirodnom brzinom.
• Klimatske promjene su uzrok dugotrajnih promjena temperature i vremenskih obrazaca bilo globalno ili regionalno. Iako se ove promjene događaju prirodno, klimatske promjene uzrokovane čovjekom brzo ubrzavaju njihov tempo.
• Globalno zatopljenje je brzi porast prosječnih površinskih temperatura na Zemlji uzrokovan nakupljanjem stakleničkih plinova u atmosferi. To je samo jedan element klimatskih promjena.
• Fosilna goriva su prirodni resursi koji izgaraju ugljični dioksid i druge stakleničke plinove. Primjer su ugljen, nafta i prirodni plin.

Svi ovi pojmovi usko su povezani s idejom ugljičnog otiska. Štoviše, pojedinci, organizacije i nacije mogu učiniti svoj dio da preuzmu odgovornost za mnoge od ovih čimbenika.

Zašto moramo smanjiti svoj ugljični otisak?

Iako znamo da većinu ugljičnog otiska proizvode velike kompanije i nacije, sigurno se pitate zašto biste baš vi trebali smanjiti svoj otisak i koliki utjecaj pojedinac zaista može imati na to. No veze između emisija stakleničkih plinova i klimatskih promjena su sada već previše očite da bi se mogle zanemariti. Prosječne globalne temperature se povećavaju, ekstremni vremenski događaji postaju sve teži, razina oceana raste i dolazi do zakiseljavanja. Sve ove ekološke prijetnje rezultat su ljudskog djelovanja. Smanjivanjem emisije ugljika možete pridonijeti ukupnom smanjenju emisija stakleničkih plinova što u našoj zajedničkoj borbi protiv klimatskih promjena znači nešto, jer svatko tko izvrši male prilagodbe može doprinijeti velikim rezultatima.

No zapamtite i da nije stvar samo u okolišu, već i o utjecaju na kvalitetu vašeg života. Smanjivanje ugljičnog otiska može vam pomoći da živite zdravije, ali i da štedite novac. Bilo da je riječ o zdravijoj prehrani ili smanjenom računu za energiju, ove prednosti smanjenja vašeg ugljičnog otiska ujedno znači da činite svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena. Zašto onda ne biste to učinili?

Da biste razumjeli koliki je vaš ugljični otisak, morate pogledati nekoliko ključnih područja svog životnog stila, poput korištenja energije u vašem domu, proizvodnje otpada, vašeg načina putovanja, vaše prehrane i vaše navike u kupnji. Ukratko, možete smanjiti svoj ugljični otisak i pomoći okolišu na mnogo različitih načina. Bilo kod kuće, na poslu, u školi ili dok putujete, male promjene mogu se nadodati. Donosimo vam nekoliko savjeta kako sve možete smanjiti svoj ugljični otisak.

Prehrana

Došlo je vrijeme da revidiramo način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu. Jedna od najvažnijih spoznaja posljednjih godina je da poljoprivreda životinja ozbiljno utječe na naš planet. Iako je crveno meso ulovljeno na ruke, poljoprivreda životinja u cjelini (uključujući mliječne proizvode) odgovorna je za 14,5% ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova, dvostruko više od bilo koje druge vrste mesa. Najbolje što mi možemo učiniti je smanjiti konzumaciju crvenog mesa prije svega (ako ga se već ne možete u potpunosti odreći), te ciljajte na piletinu ili (divlje ulovljenu) ribu. Ako možete, zamijenite nekoliko mesnih obroka s vegetarijanskim ili veganskim. Jedite manje porcije mesa i nadoknadite s više povrća, voća i cjelovitih žitarica. Pokušajte uključiti više proteina na biljnoj bazi, poput graha, mahunarki i tofua. Isprobajte biljni napitak koji je alternativa kravljem mlijeku.

Otpad

Da je otpad od hrane jedna država, to bi bio treći najveći svjetski proizvođač emisija stakleničkih plinova (a da ne spominjemo stravično rasipanje novca). Tako da je zaista došlo vrijeme da preuzmete odgovornost i kontrolu nad otpadom koji stvarate. Srećom to nije tako teško. Potrebno je samo malo organizacije i kreativnosti da smanjite otpad u kuhinji. Na primjer, ako pripremite popis onoga što trebate kupiti, onda nećete kupovati ono što vam ne treba, kupovati previše i tako ćete spriječiti zatrpavanje hladnjaka što na kraju uglavnom rezultira bacanjem hrane. Ako vam se dogodi da imate ostatke hrane, samo budite kreativni i nađite način da ih iskoristite, te to pretvorite u novi obrok. Koristite svoj zamrzivač. Većina hrane može se zamrznuti, produžujući im život na nekoliko tjedana do mjeseci. Kada god je to moguće, kupujte u rinfuzi ili na tržnici. Ovo je najbolji način da izbjegnete plastična pakiranja i smanjite svoj otpad. Svjetska opsjednutost plastikom znači doprinos emisijama od gotovo 1,8 milijardi metričkih tona CO2 svake godine. Potrudite se da kupujete lokalnu i sezonsku hranu te ćete i na taj način smanjiti svoj otisak.

Uzgajajte vlastitu hranu

Svaki kilogram hrane koji sami uzgajate sprječava ulazak dva kilograma CO2 u atmosferu. Ako na kraju zamijenite 20% hrane kupljene u trgovini povrćem, biljem i voćem koje uzgajate sami, ugljični otisak možete umanjiti za oko 68 kilograma CO2 godišnje! S obzirom na to da 8% otiska ugljika svake osobe dolazi iz hrane, to je prilično puno.

Kupovina

Usvojite minimalistički način razmišljanja i gledajte to kao pozitivnu promjenu u vašem životu. Minimalizam stvara prostor za uživanje u istinski važnim stvarima i minimalizira vaš utjecaj u procesu. Što manje trošite, manje gubite. To ne znači da morate sve prodati i preseliti se u malenu kuću (iako to sigurno ne bi naštetilo), već to znači da otkrijete što vam je zaista važno i što vam zaista treba. Organizirajte stvari koje već imate, jer često ljudi zaborave što sve imaju u pretrpanim ormarima te je to još jedan razlog zašto neprestano kupuju. No ako sve pregledate i raščistite svoj prostor, sigurno ćete primijetiti da možda ipak ne morate u kupovinu nove odjeće. Ako dođete u napast kupnje, stanite na tren i razmislite, ili još bolje prespavajte prije nego donesete odluku o kupnji, a zatim si postavite nekoliko pitanja: Možete li živjeti bez tog predmeta? Imate li već nešto slično? Vrijedi li utjecaja (financijskog i drugog)? Možete li posuditi ili kupiti rabljeno? Sljedeće, izbjegavajte brzu modu. S 10% godišnjih globalnih emisija ugljika, modna je industrija odgovorna za ugljični otisak veći od međunarodnih letova i brodarstva zajedno. Što se tiče održive mode, nema boljeg savjeta od nošenja-pranja-ponavljanja (i popravljanja ako je potrebno). Drugim riječima, kupite nešto samo kad je to prijeko potrebno.

Koristite višekratne artikle

Pridružite se revoluciji korištenja višekratnih proizvoda i napravite svoj komplet za odbacivanje otpada: vrećice, spremnici za hranu, šalice za kavu, britvice, pribor za jelo, vrećice za sendviče, omoti od pčelinjeg voska, higijenski ulošci, višekratni ručnici za ruke itd. Samo nekoliko od mnogih ovakvih zamjena drastično će smanjiti vaš doprinos stvaranju otpada, a da ne govorimo o uštedi novaca. No zapamtite, to ne znači da kupujete nešto novo. Prvo pokušajte ponovno upotrijebiti nešto što već imate. Prenamijenjena staklena tegla može vas daleko dovesti.

Energija

Nema sumnje da nam je energija poboljšala život, ali topla voda i svjetla za čitanje koštaju (i to ne samo na naše bankovne račune). Na primjer, u SAD-u potrošnja energije za stanovanje čini oko 20% ukupnih emisija stakleničkih plinova. To je ravnopravno s ukupnim emisijama Brazila (koji je šesti najveći proizvođač emisija ugljika na svijetu). Vrijeme je da prebacite prekidač i naučite kako smanjiti emisiju ugljika kod kuće. Isključite svjetla i svu opremu kad se ne koristi. Držite elektroniku, uređaje i punjače isključenima kad nisu u uporabi. Oni odvode fantomsku energiju, što iznosi 5-10% potrošnje električne energije. Podesite grijanje/klimatizaciju za nekoliko stupnjeva. Svaki dodatni stupanj zagrijavanja ili hlađenja može značiti porast energije za 6-8%. Zamijenite žarulje sa žarnom niti za ekološki prihvatljive LED žarulje. Kupite energetski učinkovite uređaje, te ako možete instalirajte energetski učinkovite prozore. Izolirajte svoj dom, te držite hladnjak i zamrzivač na preporučenim temperaturama. Te imajte na umu da su učinkovitiji kada su napunjeni (baš poput vaše perilice posuđa, perilice i sušilice rublja). Operite odjeću u hladnoj vodi i po mogućnosti osušite na zraku umjesto u sušilici.

Ovo su sve razni načini i promjene koje možete donijeti za bolji okoliš, a koje možete napraviti kod kuće, te se nadamo da ste pronašli nekoliko korisnih savjeta i da smo vas uspjeli potaknuti barem na nekoliko promjena. Što god odlučili napraviti, bilo da se radi o izbacivanju mesa jedan dan u tjednu ili krenete biciklirati na posao, znajte da će to pomoći našoj planeti da malo lakše diše. Iako se možda ne čine da znače puno, male promjene postaju velike promjene prekovremeno. Održivi život ne znači da morate živjeti odmah s nula otpada, već se radi o tome da radite što možete. Počevši od dijeljenja ovog članka s prijateljima i obitelji pa možda potaknete još ljudi na male promjene.