Svaki roditelj sam treba odlučiti za svoje dijete – želi li ga izlagati hladnoći kako bi mu očvrsnuo imunitet ili ne želi. Dok je to normalno u skandinavskim zemljama, kod nas ipak i dalje izaziva čuđenje, kaže nam doktorica obiteljske medicine Branka Bižić, opisujući prizor koji je redovito postane viralan na brojnim društvenim mrežama.
Vani pada kiša. Temperatura se spustila za dva stupnja ispod ništice. Puše hladni vjetar, a duž ulice izmjenjuje se nekoliko desetaka različitih prolaznika. Crna dječja kolica gledaju prema prozorskom staklu lokalnog kafića u kojemu, na toplom, sjede tri žene i piju kavu, razgovaraju i smiju se. Tek povremeno bace pogled kroz prozor, a kišne se kapi slijevaju niz zaštitnu plastičnu foliju koja prekriva kolica. Izviruje lice petomjesečne bebe koja polako tone u san.
@annieineventyrland
Potpuno je to normalan prizor u Danskoj ili Finskoj, dok se brojnim Hrvatima na ovaj opis želudac lijepi za leđa od straha.
‘Imat će bolji imunitet’
Aktivnost je to koja se u skandinavskim zemljama prakticira i nekoliko desetaka godina. Roditelji ostavljaju djecu na hladnoći, ali uz određene mjere opreza. Neki u dječja kolica postave termometar kako bi mogli pratiti temperaturu, drugi ugrade maleni monitor kako bi mogli nadgledati dijete, a gotovo svi bebe oblače u vunu i vreće za spavanje. Pri tom se vode poznatom filozofijom „ne postoji loše vrijeme, samo loša odjeća“.
“To je zapravo vrlo jednostavno objasniti. Ako se dijete češće izlaže različitim utjecajima, poput alergena i različitih uzročnika bolesti, razvijat će veću otpornost i graditi bolji imunitet. Ako spava vani postoji manja vjerojatnost da će se dijete prehladiti ili razviti neke upale poput grla ili uha“, objasnila je doktorica.
Stručnjaci smatraju da spavanje na hladnoći uzrokuje i mirniji, bolji san te da bebe razvijaju bolji apetit, aktivnije su i spavaju dulje.
Obavezna šetnja ili boravak u prirodi
Prema istraživanju koje je provedeno u Finskoj djeca spavaju bolje na otvorenom nego li u zatvorenim prostorima. Točnije, spavanje na otvorenom trajalo je tri sata, dok su djeca u zatvorenom spavala između jedan do maksimalno dva sata. Osim toga, stručnjaci smatraju da svježi zrak utječe i na krvni tlak, a pritom povećava razinu serotonina i ublažava stres.
Riječ je o praksi koja je česta i u odgojno-obrazovnim ustanovama diljem skandinavskih zemalja, a kod nas je još uvijek potpuno nepojmljiva. Najveća razlika leži u poimanju odgoja te tradicijama i drugačijim uvjerenjima koji su od davnina ukorijenjeni u našem društvu.
“Odgovornost je isključivo na roditelju, no važno je za istaknuti da ne moramo nužno ostaviti dijete ispred kafića ili trgovine, dovoljno je boraviti s njim vani na čistom zraku, u parku ili u šetnji“, dodala je Bižić.
Razlika u stopama kriminaliteta
Pri tome treba uzeti u obzir i stopu kriminaliteta na ulicama danskih i hrvatskih gradova. I dok je, primjerice, Kopenhagen 2019. godine bio proglašen najsigurnijim gradom na svijetu, ukupna stopa kriminaliteta u 2021. godini u Hrvatskoj je porastao za 2,6 posto, pokazuju podatci Ministarstva unutarnjih poslova.
Danska je, s druge pak strane, jedna od najsigurnijih država u Europi, ali i svijetu. Kako je izvijestilo njihovo Ministarstvo za socijalna pitanja i starije građane, zabilježeno je 97 otmica djece u dobi od 0 do 16 godina u razdoblju u godinu dana, u državi koja ima gotovo šest milijuna stanovnika.
Zanimljivo je da Danci uopće ne razmišljaju na takav način. U svojoj se zemlji osjećaju potpuno sigurno i nije im gotovo ni na kraj pameti da bi se moglo dogoditi nešto loše, jednostavno su tako naučili. Potvrđuje nam to i svjedočanstvo Hrvatice Kristine Wolsperger Danilovski, koja je živjela u Danskoj, a potom napisala knjigu Danci i stranci u kojoj je opisala prvotni kulturni šok koji je doživjela kada je vidjela kako izgledaju danski vrtići i kakav je to skandinavski odgoj.
‘Moraju biti sposobni’
Naime, Danci vjeruju da djecu treba odgajati da postanu sposobni brinuti se sami o sebi. Kako je opisala Wolsperger Danilovski, danske mame rijetko ćete vidjeti kako trče za djecom i govore im što smiju, a što ne smiju. Naprotiv, neće se iznenaditi ako vide da dijete trčkara po lokvama, valja se po travi, samo upotrebljava nož i slično. Duboko su uvjereni da dijete ponekad mora pasti kako bi se naučilo.
“U prvim jaslicama mojeg sina, koji je jedva imao dvije godine, smatrali su da je u redu da izlazi bez kape po snijegu i kiši te da promrzne i pokisne jer sljedeći put sigurno neće zaboraviti kapu“, kazala je Wolsperger Danilovski.
Uhićena žena u SAD-u
A da je ova tradicija neobična i drugima, a ne samo nama, pokazuje i slučaj iz 1997. godine, kada je mama iz Danske ostavila kolica s bebom ispred restorana u New Yorku. Uhitila ju je policija i odvela u pritvor, gdje je provela 36 sati zbog „ugrožavanja djeteta“.
“Postoji mogućnost da se dijete ugrozi samo ako se pretjera, ako ga se ostavi predugo, a da je pritom temperatura poprilično niska. No, boravak vani, na otvorenom, ne može škoditi nikome“, jasna je doktorica Bižić.
Iako se ovaj običaj na prvu može učiniti potpuno neshvatljivim, statistike pokazuju da Danci stasaju u najsretnije ljude na svijetu. Možda je baš spavanje na otvorenom jedan od preduvjeta.
