Iako ga sami radnici ne nazivaju tako, treći je dan štrajka komunalnih radnika zagrebačke Čistoće. To znači da na ulice glavnog grada još uvijek nije izišao niti jedan kamion ili radnik koji bi pokupio otpad. Povod štrajku bili su nepravedni otkazi trojici radnika, ali situacija je s vremenom kulminirala.
Iz Uprave Holdinga, koja njihov bunt naziva nezakonitim, stiglo je prihvaćanje pet od 11 zahtjeva s liste radnika, no ipak nedovoljno pa se štrajk nastavlja. Naime, nije prihvaćen zahtjev za povećanjem koeficijenata. Voditelj Čistoće Davor Vić, pak, tvrdi da ovakvo postupanje nije opravdano te da ima mogućnost sankcionirati radnike. Paralelno, Zagrepčani čekaju da se otpad odveze.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević pozvao je u srijedu radnike da se vrate na posao. “Ovo nije igra, mi smo spremni pregovarati o zahtjevima radnika, ali neka se vrate na posao. Mene zanima kako je to moguće i gdje je moguće da sutra, recimo, dođe jedna medicinska sestra i kaže – mi sad idemo u štrajk”, kazao je Tomašević. Istaknuo je pritom da će uprava nezakoniti štrajk prijaviti sudu te da trošak plaća radnicima koji štrajkaju snosi sindikat, a on iznosi oko 100.000 eura dnevno.
Tomašević: ‘Ne želim preko medija o alternativama’
Nekoliko je alternativnih scenarija koji bi se mogli dogoditi ako se štrajk nastavi, objavili su iz Zagrebačkog holdinga. Jedna od alternativa je da odvoz otpada preuzme netko drugi, no iz Holdinga su istaknuli kako je to zadnje što žele da se dogodi. U međuvremenu, ulice se gomilaju smećem, a građani sve više negoduju.
“Slažem se s time da svatko treba tražiti svoja prava, ali što će biti s našim pravom da živimo u čistom gradu, netko će se razboljeti, rekla nam je Zagrepčanka Ivana koju smo sreli u centru grada. Da do toga može vrlo lako doći, nastavi li se ova situacija, potvrdio nam je i profesor Hrvoje Kušić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.
“Vrlo jednostavno, pojavit će se glodavci, štakori i miševi ili vrane i početi raznositi otpad. Oni mogu biti prijenosnici infektivnih bolesti i tako izravno utjecati na zdravlje ljudi“, kazao je Kušić. Ako se nepravilno postupa s njim, sam komunalni otpad može sadržavati različite patogene, odnosno uzročnike bolesti koji mogu ući u ljudsku organizam i izazvati neželjene posljedice. Širenje se odvija zrakom, živim organizmima te vodom.
“Već u prvom danu dolazi do anaeorobne razgradnje otpada, a kod biootpada i puno ranije dolazi do polukompostiranja. Tu ne možemo govoriti o kompostiranju jer su uvjeti loši, ali nastat će procjedna voda koja sadrži otopljene tvari iz otpada. Riječ je o malim količinama jer je taj otpad većinom na asfaltnim površinama u Zagrebu tako da će taj dio vode otići u kanalizaciju“, dodao je profesor.
‘Probaj ne disati’
Istaknuo je pritom da, osim što šteti okolišu, estetski izgleda poprilično ružno za glavni grad Hrvatske. Raspadanjem organske tvari nastaju i CO2 i CH4 (metan), što izravno utječe na efekt staklenika. Neispravno i nehigijenski odbačen otpad može biti uzrok i požara i eksplozije.
Nadalje, prema novoobjavljenom izvještaju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u Gradu Zagrebu je u okviru javne usluge skupljeno ukupno 253.524 tona komunalnog otpada, dok je svaki stanovnik Grada Zagreba u godini proizveo 453 kg komunalnog otpada.
Potencijalno negativnih scenarija je mnogo. Zagrepčani su dio odgovornosti već preuzeli odvajanjem otpada i kupnjom novih ZG vrećica.
Iz tog je razloga važno što prije reagirati, kako bi zaštitili i okoliš i zdravlje ljudi, ali i reputaciju glavnog grada Hrvatske. Znanstvenik Guy McPherson davno je rekao: “Ukoliko stvarno misliš da je problematika zagađivanja manje važna od ekonomije, probaj ne disati dok brojiš novac“.
