Kalifornijske sekvoje jedne su od najviših i najstarijih stabala na svijetu. Međutim, procjena njihove točne veličine može biti izrazito težak zadatak.

Sve donedavno, jedini način da se utvrdi kolika su ta stabla bio je popeti se na njih, približno odrediti promjer njihovih debla ili ih posjeći. Ipak, ove metode nisu osobito pouzdane, a može doći i do katastrofalnih pogrešaka.

Međutim, znanstvenici sa Sveučilišta u Londonu i Sveučilišta u Marylandu razvili su način izračuna njihove ukupne mase pomoću lasera. To im je omogućilo da dobiju do sada “neviđen uvid” u 3D strukturu ovih divovskih sekvoja.

Među skeniranim stablima bio je i 88 metara visoko stablo nazvano Pukovnik Armstrong. Smješten u državnom prirodnom rezervatu Armstrong Redwoods u Kaliforniji,  procjenjuje se da je star preko 1400 godina. Utvrđeno je da ovo stablo može težiti oko 110 tona ili otprilike 10 autobusa na kat!

Gdje treba saditi više drveća?

Rezultati ovih mjerenja mogli bi pomoći znanstvenicima da lakše procjene koliko ugljika apsorbiraju.

“Velika pitanja unutar znanosti o klimi kao odgovor na rastuće razine CO2 su –  treba li i gdje saditi više drveća i kako najbolje očuvati postojeće šume”, rekao je glavni autor istraživanja, profesor Mat Disney, a prenosi Euronews.

“Kako bi odgovorili na ova pitanja, znanstvenici prvo moraju razumjeti koliko je ugljika pohranjeno u različitim vrstama drveća“, dodao je.

Uključila se i NASA

Znanstvenici iz NASA-e upotrijebili su ovo istraživanje kako bi testirali i poboljšali sličnu tehnologiju kojom se mapiraju šume iz svemira.
Njihov GEDI projekt pruža informacije o ulozi drveća u globalnom ciklusu ugljika. Koristi naprednu lasersku tehnologiju na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) za izradu detaljnih 3D karata šuma na Zemlji.

Riječ je o misiji koja je donijela prve podatke u siječnju 2021. godine, omogućivši tako znanstvenicima za zaštitu okoliša bolje razumijevanje drveća diljem svijeta u kontekstu pohranjivanja ugljika.