Zbog klimatskih promjena, ozonska rupa iznad Antarktike kasnije se “zatvara” pa su znanstvenici ozbiljno zabrinuti za tamošnji životinjski svijet. Naime, bez zaštite ozona, životinje su izložene većem riziku od opeklina te štetnom ultraljubičastom (UV) zračenju tijekom arktičkog ljeta.

Kako su štetni plinovi, pogotovo oni koji dolaze iz klima-uređaja, izazvali oštećenja na ozonskom omotaču, potrebna su desetljeća za njegov oporavak. Prema studiji objavljenoj u časopisu Global Change Biology, na Antartici životinje i biljni svijet plaćaju ovu cijenu.

Zbog iznimno niskih temperature i snažnog polarnog vrtloga, svakog proljeća ozonski se sloj iznad Antarktike stanjuje, a obično se počinje obnavljati tek u studenome. Međutim, od 2020. godine, ozonske rupe zatvaraju se kasnije, otprilike krajem prosinca.

Znanstvenici smatraju da su uzroci ove promjene posljedice klimatskih promjena, kao što su brojni požari diljem planeta koji u atmosferu oslobađaju plinove, a okrivili su i snažne erupcije vulkana La Soufrière i Hunga Tonga-Hunga Ha’apai 2021. i 2022. godine, koje su izbacile u stratosferu goleme količine vodene pare.

Tijekom proljeća, većina kopnenih biljaka i životinja zaštićena je pokrivačem snijega, dok je morski život zaštićen debelim morskim ledom. No, s ozonskom rupom koja traje do kraja antarktičkog ljeta, životinjski i biljni svijet izložen je štetnom UV zračenju.

Najosjetljivije životinje su pingvini i tuljani jer ova zračenja mogu izazvati velika oštećenja na očima ovih životinja. Također, ugrožene su i antarktičke mahovine iako sintetiziraju vlastite spojeve koji djeluju kao zaštita od sunca jer tada svoju energiju više ne troše na rast. Međutim, i sitne morske životinje, koje su važan dio prehrambenog lanca, povlače se dublje u ocean, što bi moglo negativno utjecati na preživljavanje kitova, tuljana i pingvina. Početak ljeta, nadalje, ujedno je i sezona razmnožavanja za mnoge životinje, pa ekstremna izloženost UV zračenju može utjecati i na njihov životni ciklus.