Toplinski je val zahvatio gotovo cijeli svijet, a velike se posljedice osjećaju i u Europi. Ovi ekstremni vremenski uvjeti postaju sve žešći i češći kao posljedica klimatskih promjena. Dani koji obaraju rekorde razotkrili su koliko su gradovi diljem Europe loše opremljeni za podnošenje temperatura od plus 40°C. No, čini se kako su nas nagnali na to da više cijenimo ulice s drvoredima, zelene parkove, kupališta i klimatizirana javna mjesta. Zbog onoga što je poznato kao efekt ‘urbanog toplinskog otoka’, gradovi postaju mnogo topliji od drugih dijelova zemlje jer se toplina zadržava između visokih zgrada i upija je asfalt i beton. Stoga su potrebne neke inovativne mjere da ih se ohladi. Od Londona do Lisabona, nisu svi gradovi podjednako doživjeli toplinski val. Pitate se tko prednjači u spremnosti na toplinske valove u urbanim sredinama?

Prema najnovijem Globalnom indeksu pogodnosti za život koji je objavio Economist Intelligence Unit, Beč je grad na svijetu koji je najpovoljniji za život. Ima visoke ocjene i na frontu ublažavanja klimatskih promjena, budući da je glavni grad Austrije prvi put izradio klimatski plan 1999. godine, a 2018. postao je jedan od prvih europskih gradova koji je postavio strategiju za prepoznavanje i borbu protiv urbane vrućine. Kad vrućina postane prevelika, stanovnici mogu šetati ulicama gdje ih hladi osvježavajuća vodena maglica. Ove “cool straßen”, odnosno rashlađene ulice kako ih naziaju, samo su dio plana gradske uprave za javnu infrastrukturu. Također, Beč je uveo i novu mrežu biciklističkih ruta kako bi odbacivanje automobila koji proizvode toplinu bilo privlačnije, a obećali su posaditi i 4500 novih stabala svake godine. Osim što gradu dodaju nove elemente za borbu protiv nesnosnih vrućina, Beč se drži onoga što funkcionira. Još uvijek imaju više od 1000 javnih fontana za piće i zadržali su široku mrežu općinskih bazena koji su prvi put izgrađeni 1920-ih.

Na popisu onih koji misle o vrućinama je i Dubrovnik, grad s prekrasnim fontanama, a s obzirom na to da se nalazi na moru, izgradio je vrata u svojim velebnim zidinama tako da stanovnici i turisti imaju brz pristup kada se trebaju rashladiti. Nekadašnji pobjednik Europskog grada drveća, Frankfurt vrlo dobro napreduje kada je u pitanju zelena pokrivenost. Prema jednoj nedavnoj satelitskoj studiji, drveće može smanjiti površinske temperature do 12°C ljeti, tako da je oko 200.000 drveća u javnim prostorima definitivno blagodat za financijski kapital. Kao jedan od najtoplijih gradova u Njemačkoj, bilo je potrebno i veliko preoblikovanje. Frankfurt ima ventilacijske koridore ili ‘Luftleitbahnen’, odnosno dijelove zemlje na kojima nema visokih zgrada ili velikih stabala, kako bi se uvlačio hladniji zrak iz okolnih područja.

Luftleitbahn na rijeci Nidda, primjerice, dopušta do 40.000 m3 hladnog zraka u sekundi da teče u grad tijekom ljetnih noći. Povrh toga, Frankfurt zahtijeva da određene nove zgrade imaju ‘zelene’ krovove prekrivene biljkama. Oni mogu ostati hladniji za nevjerojatnih 40°C tijekom sunčanih dana od svojih tradicionalnih crnih pandana. “Zeleni krovovi imaju brojne pozitivne učinke”, objašnjava Lara-Maria Mohr iz Frankfurtskog odjela za okoliš. “Oni štite zgradu, izoliraju je i hlade. Ovo također štedi troškove. Buka se “guta”, biljke filtriraju finu prašinu, a učinci jake kiše ublaženi su činjenicom da supstrat može apsorbirati kišu”, dodaje za strane medije.

Nakon što je 60-godišnji čistač ulica u Madridu tragično preminuo od toplinskog udara, nakon što se prethodnog dana srušio na poslu, to je potaknulo gradske radničke sindikate da pozovu na promjenu uvjeta rada. Tako su sindikati i izvođači radova koji pružaju komunalne usluge potpisali novi sporazum kojim se obustavlja čišćenje ulica u popodnevnim satima kada se prosječne temperature penju iznad 39 stupnjeva Celzijusa. I glavni grad Španjolske, baš poput Barcelone je otvorio klimatska skloništa u klimatiziranim javnim prostorima kao što su knjižnice i društveni centri tijekom trenutnog toplinskog vala te je postavio aplikaciju za ubrzavanje ulaska u gradske gradske bazene. Postoji i dugoročna strategija za hlađenje grada. Prema planu za 2019. ‘Madrid Island of Colour’, oko glavnog grada gradi se 75 km dug ‘zeleni pojas’ šume. Termografske slike iz obližnjih područja pokazuju da su temperature tla već smanjene za 2°C u dvije godine. 

U Nürnbergu su tramvajske pruge prekrivene travom kako bi se rashladile. Dok su arhitekti iz Norwicha izgradili 100 društvenih stanova orijentiranih sjever-jug, s vodoravnim sjenilima iznad prozora okrenutih prema jugu, kako bi se zaštitili od najgore vrućine. Goldsmith Street je rijedak primjer, u Velikoj Britaniji, domova koji su učinkoviti i ljeti i zimi. Bolje stanovanje i humano izgrađeno okruženje, zeleni prijevoz, drveće i vodene površine; to su ključna načela gradova prilagođenih klimi.