U Europi je zabilježen porast smrtnosti koji je posljedica velikih vrućina, a očekuje se povećanje ozbiljnih zdravstvenih i socijalnih posljedica zbog toplinskih valova. Toplinski valovi diljem svijeta postaju sve intenzivniji i češći, a hladnih dana je sve manje. Tijekom prošlog desetljeća dnevne rekordno visoke temperature događale su se dva puta češće od rekordno niskih temperatura.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Environmental Research: Climate, toplinski valovi nisu jedina prijetnja. Ekstremni vremenski događaji povezani s klimatskim promjenama prouzročili su veliki broj smrtnih slučajeva i značajnu ekonomsku štetu u posljednjih nekoliko desetljeća, koja se mjeri u milijardama funti štete. Studija je usredotočena na pet opasnosti klimatskih promjena, a to su: toplinski valovi, poplave zbog ekstremnih oborinskih događaja, tropske ciklone, šumski požari i suše. Koautorica studije dr. Friederike Otto s Imperial rekla je da klimatske promjene već sada čine toplinske valove vjerojatnijim i intenzivnijim.
“Možemo vrlo pouzdano reći da je svaki toplinski val koji se javlja danas intenzivniji i vjerojatniji upravo zbog klimatskih promjena”, rekla je. “Postoje lokalni čimbenici, poput promjena u korištenju zemljišta, koje bi mogle promijeniti mikroklimu i ublažiti posljedice klimatskih promjena, ali nema sumnje da su klimatske promjene doista utjecale na toplinske valove.”
Autori studije kažu da je potrebno sustavno bilježiti utjecaje ekstremnog vremena diljem svijeta jer nemamo dovoljno podataka o prethodnim događajima, a zbog toga je otežano suočavanje s budućim ekstremima. Razumijevanje uloge koju klimatske promjene igraju u tim događajima može nam pomoći da se bolje pripremimo za njih.
Glavni autor Ben Clarke, sa Sveučilišta Oxford, rekao je: “Porast ekstremnijih i intenzivnijih vremenskih događaja kao što su toplinski valovi, suše i obilne oborine dramatično se povećao posljednjih godina. Razumijevanje uloge koju klimatske promjene igraju u tim događajima može nam pomoći da se bolje pripremimo za njih. Također nam omogućuje da odredimo stvarnu cijenu emisija ugljika.”
Obilne kiše postale su češće i intenzivnije u većini dijelova svijeta, uglavnom zbog klimatskih promjena, a uz to je porastao i broj poplava. Rizik od šumskih požara već se značajno povećao u mnogim regijama, a nedavni požari u Kanadi, SAD-u, Australiji i drugim dijelovima svijeta znatno su vjerojatniji zahvaljujući klimatskim promjenama. Suša se pogoršava zbog klimatskih promjena na nekim već rizičnim mjestima kao što su Mediteran i zapadni dio SAD-a, ali teške suše u mnogim dijelovima svijeta ne mogu se pripisati klimatskim promjenama, zbog velike varijabilnosti.
