Nekada davno Babilonci su u drevnoj Mezopotamiji razvili prve viseće vrtove, koji bi se danas mogli opisati kao prve vertikalne farme na svijetu. Sada, kako se tradicionalna poljoprivreda s vremenom sve više pokazuje kao jedan od najštetnijih i najneučinkovitijih oblika poljoprivrede, vertikalne farme ponovno se pojavljuju kao jedna od perspektivnijih alternativa.
Moderne vertikalne farme iz 21. stoljeća koriste LED diode i zatvorene pametne sustave navodnjavanja. Na taj način, koristi se samo dostupna voda, a pritom se smanjuje otpad. Od ograničene količine dostupne slatke vode, horizontalna poljoprivreda troši do 70 posto, dok vertikalni uzgoj, s druge strane, štedi najmanje 90 posto vode. Ako se ovom “babilonskom načinu uzgoja” priroda i tehnika iz drevne Kine, akvaponika, stvorit će se otopine bogate hranjivim tvarima koju stvara riblji otpad. Akvaponika je metoda uzgoja biljaka bez zemlje, jer sve hranjive materije osiguravaju ribe, a usvajaju se preko vode. Otpad stvara otopinu bogatu hranjivim tvarima koja je iznimno korisna za biljke.
Stane u jedan supermarket
Tradicionalna poljoprivreda svakodnevno doprinosu uništavanju prirodnih divljih prostora. Nekoliko hektara amazonske prašume krči se svake sekunde kako bi se stvorio prostor za horizontalne farme. Vertikalna poljoprivreda je prostorno učinkovita, jer čak 280 hektara poljoprivrednog prostora može stati u veličinu supermarketa. Za usporedbu, to je 0,02 posto veličine potrebne za tradicionalni uzgoj.
Ove je godine AVF (Association for Vertical Farming) pokrenuo međunarodni sajam pod nazivom VertiFarm kako bi se prikazale inovacije u ovoj industriji.Riječ je o prvoj svjetskoj poslovno-informativnoj izložbi o metodama i proizvodima uzgoja. Na sajmu se ujedno problematiziraju aktualna pitanja s kojima se industrija suočava, uključujući propast usjeva, opskrbu proizvodima i urbanu održivost.
