Brzo rastuće stanovništvo, gusto naseljeni gradovi i predgrađa te sve veća potražnja za zdravom i svježom hranom. Takvi uvjeti današnjice učinili su lokalnu proizvodnja usjeva poželjnijom nego ikad prije, a vertikalna poljoprivreda savršeno je rješenje. Ovom inovativnom tehnikom uzgoja usjevi se mogu uzgajati u zatvorenom i višeslojnom sustavu, na vrlo maloj površini. Štoviše, uzgoj se može odvijati tijekom cijele godine, u savršeno kontroliranom okruženju i neovisno o vremenskim uvjetima. Osim toga, vrlo je održivo i učinkovito.
Trenutno se širom svijeta postavljaju vertikalne farme u centrima ili u blizini većih gradova, a jedna takva farma “niknula” je i kod nas na zagrebačkom Žitnjaku. Startup tvrtka CityGreens Farming d.o.o. razvila je inovativan sustav za aeroponski uzgoj biljaka implementiran u obliku vertikalne farme. Prva su tvrtka u regiji koja razvija takozvane High Pressure Aeroponic sustave te je sufinancirana od strane Europske unije odnosno Europskog fonda za regionalni razvoj kroz program inovacija u visini od 1.7 milijuna kuna.
Aeroponski uzgoj je proces uzgoja biljaka bez upotrebe tla ili vodenih bazena gdje se putem hranjive maglice hrani korijen biljke. Tehnologiju je osmislila NASA te se smatra najvišom i najčišćom tehnologijom uzgoja gdje biljke rastu bez sunca ili tla u strogo kontroliranim uvjetima. U uzgoju se ne koriste pesticidi, fungicidi niti herbicidi te je sustav potpuno automatiziran.
Kao i svaka inovacija, ovakve farme naišle su na podvojena mišljenja i skeptike. Međutim, važno je istaknuti kako nije riječ o GMO uzgoju te da će ovakve farme u budućnosti biti sve poželjnije. Više o CityGreens Farmingu i kako funkcionira njihova farma saznali smo od direktora Filipa Mijatovića.
Tko stoji iza tvrtke CityGreens Farming d.o.o? Kako ste došli na ideju da razvijete sustav za aeroponski uzgoj biljaka?
Tvrtku CityGreens Farming d.o.o. osnovali smo Josip Čeović i ja. Osim što smo prijatelji, Josip je meni i šogor. Ideja je potekla upravo od Josipa koji je djetinjstvo proveo u Gornjim Andrijevcima, selu blizu Slavonskog Broda, te od malena radio u polju i vrtu u sklopu obiteljskog domaćinstva. Zavolivši biljke i prirodu nakon završenog fakulteta elektrotehnike i računarstva, smjer automatika, Josip je želio spojiti prirodu i automatiku. Istražujući razne tehnologije, upoznao se s aeroponskim sustavom uzgoja biljaka koji je inicijalno izmislila NASA za uzgoj biljaka u svemiru. Naravno, osim određenih opisnih stavki, komponente, nacrti i sve ostalo za sastavljanje aeroponskih uređaja su držane u tajnosti, a Josip je iz hobija počeo sam sastavljati svoju viziju aeroponskog uređaja. Prije četiri godine, upoznao sam Josipa te po prvi put vidio njegovu interpretaciju takvog uređaja. S obzirom na to da sam završio srednju školu za aviomehaničara, a nakon toga i ekonomski fakultet i radio kao Business Development Manager, ovaj spoj tehnologije, mehanike i prirode me odmah zaintrigirao te sam mu predložio da skupa nastavimo razvijati uređaj i pokušamo ga komercijalizirati. Tako smo 2017. godine sastavili svoj prvi pravi prototip uređaja na 3 m2 te nakon godinu dana osnovali firmu i unajmili prvi ured u centru kreativnosti i inovacija Hub385 u Zagrebu. Tamo smo unaprjeđivali uređaj, potaknuti velikim interesom drugih u Hubu i općenito svih dionika koji su nam pomogli u razvoju (profesori s agronomskog fakulteta, IT stručnjaci i ostali entuzijasti) odlučili smo prijaviti prototip kao inovaciju na EU natječaj. Natječaj smo dobili te nas je EU sufinancirao za razvoj industrijskog i kućnog uređaja u visini od 1,7mio kn.
Po čemu je poseban aeroponski uzgoj biljaka?
Aeroponski uzgoj je proces uzgoja biljaka bez upotrebe tla ili vodenih bazena (klasični hidroponski uzgoj) gdje se putem hranjive maglice hrani korijen biljke. Ova tehnologija smatra se najvišom i najčišćom tehnologijom u uzgoju gdje biljke rastu bez sunca ili tla u strogo kontroliranim uvjetima. U zatvorenom uzgojnom krugu kontroliraju se temperatura, vlaga, CO2, jačina i spektar svjetla, hranjive vrijednosti vodene maglice, PH razina i još mnogo parametara. Ovakav način uzgoja biljkama omogućuje mnogo brži rast, predvidljive cikluse rasta, omogućuje veću nutritivnu vrijednost biljke te još neke brojčano izražene komparativne prednosti u odnosu na klasične uzgoje;
- ciklus rasta je između 30%-60% brži od uobičajenog ovisno o kulturi
- smanjenje potrošnje vode odnosu na uzgoj u zemlji 98%
- smanjenje uporabe gnojiva za 60%
- smanjenje uporabe pesticida, herbicida i fungicida za 100% – ne koriste se
- mogućnost sadnje u urbanim prostorima
- 5x veća iskoristivost prostora u odnosu na klasičan uzgoj (sadi se u više visinskih nivoa – vertikalna farma)
Ovakav uzgoj također isključuje geografska ograničenja rasta pojedinih kultura, prirodne čimbenike (poplave, suše, smrzavanje), veličinu obradivog zemljišta, političke nestabilnosti, probleme u distribuciji itd. Uređaji za aeroponski uzgoj koje smo mi napravili, potpuno su automatizirani i daljinski upravljivi, sam mjeri i izračunava sve potrebne parametre te u skladu s tim podacima prilagođava ranije spomenute kontrolirane uvijete.
Koji je zapravo cilj ovakvih vertikalnih farmi? Što se želi postići?
Cilj vertikalnih farmi je maksimalno iskorištavanje prostora uz sto veću iskoristivost uzgojnog prostora. Do 2050. godine svijet mora naučiti kako proizvesti 70% vise hrane nego sto proizvodi danas, a uz sto manju štetnost prema okolišu. Poljoprivreda je više/manje ostala ista u posljednjih 2000 godina tako da mi vjerujemo da je vrijeme da uz svu dostupnu tehnologiju težimo usavršavanju i toga. S obzirom na to da su uvjeti strogo kontrolirani, povrće je zapravo zdravije jer ne koristimo pesticide, herbicide ni fungicide. Gnojivo kojim se biljke hrane isto je kojim se hrane i u polju te sadrži iste elemente koje biljka crpi i iz zemlje. U zemlji se mogu pronaći svi elementi koje mi ovdje dodajemo u tekućem otopljenom obliku.
Vertikalna poljoprivreda je rastuća industriju. Biste li rekli da je ona budućnost uzgoja u urbanim sredinama?
Svakako. Vertikalne farme mogu biti čak i sa zemljom ili klasično hidroponijske s malim bazenima, ali bez dosta prednosti koje nas automatizirani aeroponski sustav nudi. Kao takve, recimo tehnološki nazadnije od nas, opet mnogo bolje iskorištavaju tlocrtnu površinu od klasičnog uzgoja. Određene studije kažu da će do 2030. godine u svijetu nedostajati obradive površine veličine Brazila tako da svaki oblik uzgoja koji na manjoj tlocrtnoj površini stvori vise hrane je svojevrstan uspjeh i ima budućnost. Krucijalno u cijeloj priči je osmisliti uređaje koji su efektivni kako bi utrošena električna energija maksimizirala urod. Zato je sad i pravi trenutak razvoja ovakvih projekata jer je svijet znatno uznapredovao u iskoristivosti obnovljivih izvora električne energije – vjetroelektrane, fotonaponske ćelije, utjecaj plime i oseke itd… Vertikalna industrija izuzetno je zanimljiva zemljama koje imaju takozvanu “mrtvu zemlju“, teško obradiva područja kao Island ili Saudijska Arabija gdje je uzgoj na otvorenom praktički nemoguć. Sto se tiče urbanih sredina, ovakav oblik uzgoja je nadmoćan jer vam dopusta da primjerice u centru grada Zagreba sadite i berete velike količine hrane vrhunske kvalitete, a da pritom u potpunosti izmjenjujete distributivni lanac koji je inače uobičajen i štetan okolišu. Sadnju je moguće potpuno vremenski planirati, ne morate imati velike hladnjače i kamione da distribuiraju prema velikim gradovima jer možete iskoristiti napuštene tvornice ili zapuštene hale poput određenih paviljona na Zagrebačkom Velesajmu te tamo saditi hranu.
Prva ste tvrtka u regiji koja je razvila sustav za aeroponski uzgoj biljaka. Biste li rekli da “zaostajemo” u smislu ovakvih inovacija u usporedbi s drugim zemljama Europe?
Rekao bih kako su ovakvi sustavi poprilično novi i u ostatku svijeta jer do prije nekoliko godina jednostavno nije bilo komercijalno isplativo uzgajati na ovaj način. Poboljšanjem efikasnosti grow lampi, boljom iskoristivosti i boljem razumijevanjem obnovljivih izvora energije tek smo zapravo na početku jedne tehnološko poljoprivredne sinergije. U Hrvatskoj postoji još tvrtki koje razvijaju svoje vertikale farme ili aeroponske uređaje, ali svejedno inicijativa postoji pa mislim da ne zaostajemo previše za drugim zemljama Europe.
Koje biljke uzgajate? Gdje ih točno uzgajate? Opišite nam kako izgleda vaša farma…
Trenutno uzgajamo matovilac na vertikalnoj farmi veličine 200 m2 na Žitnjaku u Zagrebu u maloj unajmljenoj hali. Uređaj koji pokreće farmu sastoji se od strojarskoj dijela, hardwareskih komponenata i softwareskog programskog sučelja koje upravljamo svime navedenim.
Ljudi su često skeptični prema inovacijama i često vjeruju da ništa što je izašlo iz kontroliranih uvjeta ne može biti smatrano ekološkim i domaćim. Što biste rekli takvim skepticima? Kako biste ih razuvjerili?
Nažalost u 99% slučajeva radi se o ljudima koji nisu dovoljno upoznati s temom. Primjerice, većina ljudi uopće ne zna da je manje vise sva salata, rajčice i neko drugo povrće koje kupuju u trgovini poteklo iz hidroponskog kontroliranog uzgoja. Aeroponski uzgoj je zapravo zadnja najsofisticiranija grana hidroponskog uzgoja. Povrće iz kontroliranog uzgoja često je višestruko kvalitetnije i ne sadrži opasne tvari dok povrće iz “bakinog vrta” bude puno teških metala, pesticida i slično. Razlog tome je sto “baka” često nije poljoprivredne struke niti je toksikološki potkovana te pri miješanju pesticida “malo pretjera” ili smiksa nešto što zapravo nije prema pravilu i nanese na biljke kako bi suzbila štetnike. Također, vrlo često se događa da netko tko posjeduje zemljište pored “bakinog” šprica svoju poljoprivrednu kulturu pa te kemikalije nošene vjetrom dođu i na “bakinu” salatu. Vrlo je važno napomenuti da mi sadimo isto sjeme kao sto se sadi u polju, samo nam je medij drugačiji. Ljudi najčešće poistovjećuju kontrolirane proizvodne uvjete s GMO sjemenom ili GMO “uzgojem” sto nikako nije slučaj.
Rekli ste da razvijate kućni oblik i industrijski oblik sustava. Što to točno znači?
Kućni uređaj bi u budućnosti bio u obliku frižidera s policama i omogućavao bi svakom kućanstvu koje posjeduje uređaj da si sami uzgajaju željenu vrstu povrća u svojoj maloj vertikalnoj farmici u kontroliranim uvjetima. Industrijski uređaj namijenjen je tvrtkama s velikim proizvodnim pogonima koji se komercijalno žele baviti uzgojem određenih kultura na aeroponskoj tehnologiji.
Kako su reagirali vaše obitelji i prijatelji kada ste im rekli na kojem projektu radite? Jesu li razumjeli što točno razvijate ili to i dalje većini zvuči kao nešto iz sci-fi filmova?
Najprije nitko nije razumio o čemu se radi, ali s vremenom kada se objasni tehnologija i način na koji funkcionira svima se svidi. Svakako je tehnologija još uvijek kao iz sci-fi filmova jer je većini teško pojmljivo da u zatvorenom prostoru raste neka poljoprivredna kultura. ali i ta percepcija će se s vremenom promijeniti.
Koji su vam planovi za budućnost? Što je iduće na redu za CityGreens Farming?
Planovi za budućnost su nam prodaja i patentiranje uređaja u zemljama regije i svijeta. Planiramo testirati uređaj i na nekim drugim kulturama osim na salati s obzirom na to da smo dobili puno upita za jestivo i mirisno cvijeće, wasabi, industrijsku konoplju i slično. Prioritet nam je prodaja i razvoj tehnologije, a putem planiramo prodavati i nusprodukt koji proizvedemo tijekom testiranja.
