Studija međunarodne dobrotvorne organizacije Christian Aid pokazala je da su katastrofalne poplave i šumski požari imali veći ekonomski učinak na siromašnijim mjestima u svijetu.

Spomenuta organizacija poziva svjetske čelnike da se više pozabave pitanjima klimatskih izazova, kao i financiranja onih koji su u direktnoj opasnosti uslijed promjene klime.

Izvješće Christian Aida navodi 20 najskupljih klimatskih katastrofa diljem svijeta po glavi stanovnika, koje su ubile i raselile milijune ljudi diljem svijeta.

Studija je pokazala da se relativni ekonomski učinak poplava, ciklona i suša znatno razlikuje od zemlje do zemlje.

‘Lutrija poštanskih brojeva’

Kako prenosi Euronews, zaključak studije je da su najveći troškovi prirodnih katastrofa po glavi stanovnika bili šumski požari koji su zahvatili Havaje u kolovozu – u prosjeku više od 3600 eura po osobi.

Na drugom je mjestu oluja koja je pogodila Guam, otok u zapadnom dijelu Tihog oceana, gdje je šteta iznosila 1350 eura po glavi stanovnika.
Izvršni direktor Christian Aida, Patrick Watt, nazvao je ovo “globalnom lutrijom poštanskih brojeva koja se igra protiv siromašnih”.

“U siromašnijim zemljama ljudi su često manje pripremljeni na obranu od katastrofa povezanih s klimom i imaju manje resursa s kojima se mogu oporaviti”, kaže.
“Posljedica je da više ljudi umire, a oporavak je sporiji i neujednačeniji.”

Popis

U 2023. svih šest naseljenih kontinenata doživjelo je neke od najvećih svjetskih klimatskih katastrofa.

1. Havaji, SAD, šumski požar – 3.760 €

2. Guam, oluja – 1310 eura

3. Vanuatu, oluja – 860€

4. Novi Zeland, oluja – 420€

5. Novi Zeland, poplava – 335€

6. Italija, poplava – 150€

7. Libija, poplava – 95€

8. Peru, poplava – 60€

9. Španjolska, suša – 45€

10. Myanmar, oluja – 37 €

11. Čile, poplava – 35€

12. Haiti, poplava – 32€

13. Meksiko, oluja – 31€

14. Čile, šumski požar – 27 eura

15. SAD, oluja – 23

16. Kina, poplava – 21€

17. Peru, oluja – 18€

18. Malavi, oluja – 15€

19. SAD, oluja – 14€

20. Peru, poplava – 8€
​