Naš odabir prehrane ima važne posljedice za okoliš i klimatske promjene. Uz sve češće suše i bolesti koje prijete prehrambenim sustavima, postaje sve važnije da pokušamo napraviti razliku s onim što jedemo. Srećom, prehrana za koju je utvrđeno da najviše pogoduje bioraznolikosti i sigurnosti hrane je ona koja vam je već vjerojatno poznata.
Bogatstvo je u voću i povrću
Kao odgovor na ovu kritičnu situaciju, studija objavljena prošlog mjeseca promatrala je relativne prednosti različitih načina prehrane za održivi razvoj i sigurnost hrane. Znanstvenici s raznih grčkih sveučilišta i institucija usporedili su mediteransku prehranu sa “zapadnjačkim” načinom prehrane u Belgiji, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Danskoj i Švedskoj te je njihovo istraživanje zaključilo da je mediteranska prehrana najbolja za naš planet. Prehrana koje konzumira u zemljama kao što su Italija, Cipar i Grčka, pokazala se da je najpovoljnija za bioraznolikost i raznolikost prehrambenih biljaka.
Mediteranska prehrana bogata je namirnicama biljnog podrijetla poput povrća, voća i žitarica, iako naravno, ima mnogo varijacija među zemljama. Također je općenito niska u potrošnji životinjskih proizvoda. To znači da ima prednosti za naše zdravlje, kao što je smanjenje rizika od kroničnih bolesti, kao i činjenica da mediteranski tip prehrane ima mali utjecaj na okoliš.
Studija je pokazala da je poljoprivredna bioraznolikost i raznolikost sorti i vrsta prehrambenih biljaka veća u mediteranskoj prehrani nego u zapadnom tipu prehrambenih obrazaca. Istraživači su također otkrili da je ova prehrana povezana s nižim emisijama stakleničkih plinova, potrošnjom vode, korištenjem zemljišta i energetskim potrebama.
Kako naš odabir hrane utječe na okoliš?
Predviđa se da će globalna populacija porasti na 10,9 milijardi do kraja stoljeća. Kao takva, proizvodnja hrane mora se povećati za gotovo 50 posto kako bi zadovoljila potražnju za opskrbom, procjenjuje Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Zapadna prehrana za koju znanstvenici identificiraju da sadrži puno mesa, mliječnih proizvoda i prerađene hrane temelji se na metodama poljoprivredne proizvodnje koje “štete ekosustavima, povećavaju upotrebu fosilnih goriva i povećavaju emisije stakleničkih plinova”. Studija zaključuje da bi prihvaćanje mediteranske prehrane moglo pomoći u uspostavi bioraznolikijeg okoliša i manjem pritisku na prirodne resurse.
Što znači konzumirati mediteransku prehranu?
Da biste slijedili mediteransku prehranu, trebali biste voće i povrće učiniti svojom osnovnom hranom, zajedno s cjelovitim žitaricama poput zobi, smeđe riže i kruha od cjelovitog zrna pšenice. Mahunarke poput graha, leće i slanutka izvrstan su izvor proteina. Također biste trebali uključiti zdrave masti poput maslinovog ulja i avokada.
S druge pak strane, hranu koju biste trebali smanjiti uključuje prerađeno meso, poput kobasica i hrenovki, te rafinirane žitarice poput bijelog kruha. Mediteranska prehrana također ne uključuje gotova jela i proizvode s dodatkom šećera poput gaziranih pića.
