Zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, sve je veći popis zemalja koje su pogođene požarima. Ovo su se ljeto s požarima borile Turska, Grčka i Španjolska, a u vatrenoj stihiji na Havajima smrtno je stradalo najmanje 115 ljudi te se grad Lahaina pretvorio u pepeo. Kanada prolazi kroz povijesnu sezonu požara, s više od 15 milijuna hektara spaljenih. Tamošnje nadležne službe traže rješenja za teške situacije s požarima. U Europi, kontinentu koji se najbrže zagrijava zbog klimatskih promjena, vatrogasci također ispituju inovativne načine borbe protiv razornih požara.
Dronovi postaju sve sofistiviraniji
Službe za hitne situacije i upravljanje katastrofama koriste dronove koji mogu ranije otkriti požare pa čak vraćaju u praksu korištenje ovaca i koza za ispašu trave.
Dronovi postaju sveprisutni na prvoj crti obrane, a služe za mapiranje vegetacije, identifikaciju visokorizičnih područja, praćenje požara, prikupljanje podataka i isporuku vode tijekom požara. Radi se i na osmišljavanju naprednijih i većih dronova koji bi djelovali kao zračni tankeri ili nosači crijeva. Ovakvi ”vatrogasci roboti” mogu raspršivati vodu i sredstva za usporavanje požara na veće udaljenosti i na većim površinama.
Roboti dronovi, na čijem se usavršavanju trenutno radi, mogli bi spasiti živote vatrogasaca koji inače moraju biti “preblizu požaru”. Prema riječima stručnjaka, dronovi su bolja opcija i zato što u realnom vremenu, uz pomoć umjetne inteligencij, emogu mapirati područja i prepoznati dim te upozoriti nadležne vlasti za kontrolu požara i izračunati položaj, veličinu i jačinu požara.
Dok ne dođu roboti, vegetaciju raščišćavaju koze i ovce
Najbolji način za suzbijanje požara je prevencija. Zato je selektivna sječa drveća i manjih biljaka važan aspekt smanjenja rizika od požara. U novu strategiju ulaze i roboti za čišćenje vegetacije, koji mogu ukloniti potencijalne izvore požara. Prvo dronovi mapiraju visokorizična područja, a potom roboti na tim mjestima uklanjaju vegetaciju.
No dok roboti za čišćenje vegetacije ne postanu komercijalno održivi, neke službe za kontroliranje požara ipak se oslanjaju na tradicionalnu metodu: puštaju ovce i koze da obave isti posao. U Kataloniji, primjerice, ovce ili koze pasu na šumskim područjima kako bi očistile vegetaciju. Tamošnje nadležne službe počele su s ovim projektom još 2016. godine, na samo 48 hektara. Do 2022. godine project se proširio na 651 hektar. Katalonija je jedno od rijetkih mjesta na planetu gdje su mjere za prevenciju požara bile uspješne. Tijekom 1990-ih svake je godine gorjelo oko 13.500 hektara, a od tada se svake godine ta brojka smanjivala između 1200 i 1500 hektara.
Ipak, čak i najbolje strategije prevencije neće dugoročno donijeti promjene ako se ne počne djelovati u svrhu smanjenja stakleničkih plinova, ističu stručnjaci.
