Green.hr kao pokretač najveće komunikacijske zelene platforme želi proaktivno djelovati i prema poslovnoj zajednici te provodi relevantno istraživanje među medijima, agencijama i kompanijama. Nastavno navedenom, pokrenuli smo GREENdex istraživanje, koje za cilj ima prikupiti relevantne informacije od aktera koje smo ovim projektom odlučili staviti u fokus, kako bismo definirali indikator zelene transformacije. Istraživanjem želimo dati odgovor na pitanje u kojoj mjeri poslovni subjekti provode održive politike i koliko svojim doprinosom služe kao primjeri pozitivne promjene.
U jeku trenutačne klimatske krize, ne treba zanemariti doprinos novinara informiranju javnog diskursa. Klimatsko novinarstvo ima jedinstvenu ulogu u pokrivanju jednih od najbitnijih pitanja našeg vremena. Uključuje pokrivanje najnovijih ekoloških predviđanja i znanstvenih podataka, kao i izvještavanje s klimatskih samita i konvencija, čime se pridonosi javnoj raspravi o klimatskoj krizi. Tako klimatski novinari, u ulozi “watchdoga”, udružuju snage sa znanstvenicima i aktivistima za zaštitu okoliša u podizanju svijesti, zagovaranju rješenja i pronalaženju načina za prevladavanje klimatske krize.
Imperativ je boriti se protiv rastuće klimatske krize pristupom iz više kutova. Ograničenje rasta globalne temperature na 1,5°C prvi je korak koji će omogućiti čovječanstvu da zaštiti klimu pogodnu za život i osigura kontinuitet naših ekosustava. Ispunjenje ovog cilja zahtijeva zajednički rad vlada, nevladinih organizacija, šire javnosti, poduzeća i industrija. Međutim, da bi ovaj zajednički rad postao stvarnost, vrlo je važno prenijeti znanstvena otkrića svim tim stranama i dostaviti ih točno, odgovorno i u lako razumljivom obliku. Kao relativno nova grana znanosti, terminologija koju koristi znanost o klimi podložna je različitim interpretacijama. Kako bismo prevladali te nesporazume i izbjegli nenamjerno ili namjerno širenje dezinformacija, bitno je imati novinare koji su na strani dobrobiti našeg planeta. Klimatsko novinarstvo pokriva neugodne teme povezane s klimatskom krizom, od ekološkog kolapsa do prijetnje porastom razine mora – teme koje često uznemiruju čitatelje i prikazuju tužnu i depresivnu budućnost. Stoga je važno poznavati svoju publiku i oblikovati poruku u skladu s njom, kao i koristiti racionalne i emocionalne apele u razumljivom jeziku kako bi se publika lakše povezala sa zajedničkim ciljem.
Iako je riječ o globalnom problemu s potencijalno nepovratnim posljedicama, u hrvatskim medijima se o ovoj temi i dalje ne govori dovoljno. Za razliku od portala poput Green.hr-a, domaći portali o klimatskim promjenama izvještavaju samo u sklopu neke aktualne teme, ne pišu o njima na dnevnoj bazi i često ih se tretira kao izolirani događaj. Razlog tome je što nema dovoljno novinara koji se razumiju u ekološke teme i ne postoje rubrike koje su specijalizirane za takvu vrstu sadržaja. Takve teme nisu dovoljno pokrivene ni na televiziji pa tako u Hrvatskoj imamo samo jednu TV emisiju specijaliziranu za najvažniju temu današnjice. Riječ je o “Klimatskoj budućnosti” N1 televizije koju uređuje i vodi Tea Blažević. “Smatrala sam da je iznimno važno da u okviru programa imamo i emisiju koja će sustavno pratiti temu klimatske krize, koja se isprepliće s političkim temama, ekonomskim i zdravstvenim. Predložila sam to direktoru vijesti i programa i tako je krenuo format Klimatska budućnost. Motivirana sam, prije svega, reakcijama gledatelja, koji mi svako malo pišu kako radim dobar posao i zahvaljuju mi na promicanju tema o kojima nitko ne govori. Velika je to čast s obzirom na to da je ovo prvi takav format u medijskom prostoru Hrvatske. Cilj mi je da emisija dopre do još više gledatelja i da se njihove navike u pogledu zaštite klime još više promijene”, rekla nam je Tea.
Temeljna motivacija većine novinara je znatiželja koja ih tjera da dođu do objašnjenja zbunjujućih ili kompliciranih situacija i predstave ih javnosti. Izvlačenje smisla iz kaosa – pogotovo kada to možete učiniti prvi – je nešto što mnogi novinari smatraju vrlo vrijednim. Svi novinari žele prenositi vijesti o kojima će ljudi pričati, ali neke potiče novinarstvo koje proizvodi korektivne radnje ili korisne promjene. Dva glavna cilja ovih novinara su pozvati moćnike na odgovornost i ispraviti nepravde. U razgovoru s Teom shvaćamo da je na neke teme i intervjue ponosna zbog njihove kompleksnosti, ali postoje i one koje “hrane njezinu dušu”. “Od intervjua bih svakako izdvojila razgovore u okviru klimatskog summita COP-a 26, recimo s Nigelom Toppingom, visokim povjerenikom za klimu UK, Sir Davidom Kingom, šefom savjetodavne skupine za klimatske krize, kao i ministricom vanjskih poslova Islanda. Nedavno sam u Splitu snimala emisiju o požarima, intervjuirala županijskog vatrogasnog zapovjednika Ivana Kovačevića, kojemu sam se imala priliku zahvaliti na svoj požrtvovnosti njegovog vatrogasnog tima, u teškim uvjetima klimatske krize, što me posebno ispunilo“, rekla je.
Na gore spomenutom summitu, N1 televizija bila je jedini domaći mediji koji je s lica događaja pratio COP26 u cijelosti, što je odličan pokazatelj toga kako stvari stoje u domaćim medijima kad govorimo o ovoj temi. “Kada se dogodi katastrofalna poplava, par dana se spominju klimatske promjene i onda se sve brzo zaboravi. Mislim da nekog “čarobnog” rješenja nema, treba sustavno progovarati o ovoj temi, mediji tu mogu puno više napraviti. N1 televizija jedina trenutačno u medijskom prostoru ima emisiju koja se bavi našom klimatskom budućnošću. Što nam to govori? Treba nam više ovakvih sadržaja i kontinuiranih izvještavanja o klimatskim promjenama. Vjerujem da se zajedničkim i timskim djelovanjem stvari mogu pomaknuti na bolje”, smatra Tea.
Funkcija novinara ne zadržava se isključivo na procesu informiranja, već podrazumijeva i angažiranost publike. Mediji se nalaze u ulozi svojevrsne spone između znanstvenika i ekoloških aktivista, a sve u cilju podizanja svijesti, zalaganja za rješenja i pronalaženja načina za prevladavanje klimatske krize. U svijetu klimatsko novinarstvo postaje sve važnija sfera novinarstva, a kod nas tek dobiva na važnosti. “Ja mislim da je to i dalje “na pojedincima” u medijskom prostoru. Mora postojati taj “netko” tko će unutar redakcija stalno ukazivati na važnost ove teme, stalno je gurati i sustavno pratiti, inače će ostati zapostavljena u moru ostalih vijesti. Ipak, promjene oko nas su neminovne, bit će ih još i više, mediji će svakako više pažnje posvećivati i klimatskim promjenama nego što je to bio slučaj dosad”, zaključuje Tea.
Trenutno živimo vremenu kada je pristup vjerodostojnim informacijama i kritičko izvještavanje o temama od javnog interesa od presudne važnosti. Ujedinivši novinare, znanstvenike i aktiviste, klimatsko novinarstvo nosi dužnost komuniciranja provjerenih, nepristranih i točnih poruka od javnog značaja o klimatskim promjenama i klimatskoj krizi. Stoga klimatsko novinarstvo igra ključnu ulogu u oblikovanju javnog diskursa o klimatskoj krizi na odgovoran način, omogućujući ljudima da djeluju i oblikuju zelenu i održivu budućnost koju žele za sebe, svoju djecu i generacije koje dolaze.
Partneri projekta Greendex su Energia Naturalis i Europski parlament.
Partneri projekta Greendex su Energia Naturalis i Europski parlament.
