Ako vas opušta igra sa psom ili vas nasmiju simpatični filmići na društvenim mrežama gdje su glavni akteri ovi četveronošci, znajte da postoje razne studije koje ukazuju na pozitivan utjecaj interakcije s kućnim ljubimcima na naše mentalno i fizičko zdravlje. Jedna takva studija nedavno je objavljena u časopisu PLOS One, a proučava specifične interakcije sa psima, kao što je upoznavanje, igranje, hranjenje, maženje, uređivanje, fotografiranje, zagrljaj i šetnja.

Prethodne studije na ovu temu često su uspoređivale raspoloženje ljudi ili razine hormona prije i nakon provođenja vremena sa psom, a kako je objasnila autorica studije, Onyoo Yoo, u ovoj se studiji mjerila moždana aktivnost, ali se sudionike ispitivalo o njihovim subjektivnim emocijama prije i nakon specifične interakcije.

Studija je uključila 30 zdravih odraslih osoba u dobi oko 28 godina i koje su okupljene iz salona za kućne ljubimce i škole za uređivanje pasa u Seongnamu, u Južnoj Koreji tijekom svibnja i lipnja 2022. godine.

U jednostavno uređenoj i tihoj sobi svaki je sudionik obavljao osam aktivnosti sa 4-godišnjom pudlicom,  a aktivnosti su uključivale upoznavanje, igranje, hranjenje, maženje, uređivanje, fotografiranje, zagrljaj i šetnju s psom. Prije početka aktivnosti, sudionici su sjedili i gledali u zid tri minute kako bi se minimizirala bilo kakva stimulacija koja bi mogla utjecati na rezultate. Autori su mjerili moždane valove sudionika, koristeći elektroencefalogram testove, ili EEG, tijekom tri minute za svaku aktivnost.

EEG je neinvazivni test koji mjeri električnu aktivnost u mozgu, koristeći male elektrode, koje su pričvršćene za vlasište. Nakon svakog zadatka, autori su sudionicima dali nekoliko minuta da odgovore na upitnike o svojim emocionalnim stanjima. Cijeli proces trajao je oko sat vremena.

Različite aktivnosti imale su različite učinke na moždane valove sudionika. Igranje i šetnja sa psom povećala je snagu oscilacija alfa valova, što općenito ukazuje na stabilnost i opuštenost. Prema studiji, aktivnost alfa valova povezana je s poboljšanom memorijom i smanjenim mentalnim stresom.

Uređivanje, igranje i nježno maženje psa bilo je povezano s pojačanom  oscilacijom beta valova, koja se povezuje s povećanom pažnjom i koncentracijom. Sudionici su se također osjećali manje depresivno, stresno i umorno nakon interakcije s pudlicom.

Iako svi sudionici nisu imali vlastite ljubimce, njihova je naklonost prema životinjama vjerojatno motivirala njihovu volju za sudjelovanje u eksperimentu, utječući na rezultate pa znanstvenici zaključuju kako je terapija sa životinjama korisna osobama koje uživaju u druženju s njima.

Studija je pokazala aktivnosti u prefrontalnom korteksu, dijelu mozga zaduženom obradu emocija i socijalnih kontakata, što nadalje otvara mogućnost za emocionalno ili socijalno vezivanje sa životinjama. Kako pozitivne emocije, kao što je privrženost i ljubav, potiču lučenje oksitocina, automatski se smanjuje lučenje kortizola, odnosno hormona stresa.

Stoga, osim što druženje sa psima potiče razne moždane aktivnosti, utječe i na smanjenje stresa, a samim time i manjem riziku obolijevanja od bolesti čiji je glavni okidač stres.