Ljudski mozak počeo je povećavati veličinu prije otprilike 2,5 milijuna godina. No, znanstvenici nisu bili sigurni koja je mehanizam potaknuo tu promjenu. Vatra i izum kuhanja često su se smatrali ključnim, omogućujući našim precima da dobiju dovoljno hranjivih tvari kako bi potaknuli našu evoluciju.
No, nova studija primjećuje da arheološki dokazi pokazuju da je proširenje ljudskog mozga prethodilo korištenju vatre za otprilike milijun godina. Kako mozgovi trebaju puno kalorija da bi funkcionirali, istraživači vjeruju da je druga promjena u prehrani pomogla pokrenuti rast mozgova ranih ljudi. Predlažu da su fermentirana hrana, kao prehrambena opcija dostupna našim precima, bila odgovorna.
Istraživači predlažu vanjsku fermentacijsku hipotezu kako bi objasnili što je pomoglo rastu naših mozgova. Hrana fermentira unutar naših crijeva, ali istraživači vjeruju da je hrana morala biti fermentirana prije nego što se pojede. Prema studiji, fermentacija olakšava ljudima apsorpciju makronutrijenata i mikronutrijenata. Također čini ugljikohidrate i proteine lakše probavljivima.
Podržavajući ovu hipotezu je činjenica da ljudi imaju relativno manje debelo crijevo od drugih primata. To ukazuje da su naši preci jeli hranu koja je već djelomično razgrađena fermentacijom.
Kiselo zelje na poseban način: Korejka Coco otkrila nam je recept za kimchi
“Smanjene veličine crijeva mogle su se razviti samo ako su naši preci mogli iskoristiti hranu koja je bila bogatija hranjivim tvarima i lakša za probavu”, objašnjavaju istraživači u studiji. Kao rezultat toga, manje bi energije bilo potrebno za podršku probavi, oslobađajući je za upotrebu od strane mozga.
Naši preci vjerojatno nisu birali fermentiranu hranu zbog zdravlja mozga, već fermentiranu hranu slučajno. Studija sugerira da su naši rani preci vjerojatno pohranjivali hranu na uobičajenim mjestima, povremeno jedući nešto i dodajući više. Korištenje istih mjesta za pohranu moglo je pomoći u razvoju stabilnog mikrobnog ekosustava koji bi pomogao fermentaciji, piše Plant Based News.
“To nije nužno bio namjerni pothvat”, rekla je Erin Hecht, koautorica studije i docentica na Odjelu za ljudsku evolucijsku biologiju na Harvardu, za Harvard Gazette. “Mogao je biti slučajan nusproizvod pohrane hrane. I možda su se tijekom vremena mogli razviti u prakse koje su promovirale fermentaciju ili učinile fermentaciju stabilnijom ili pouzdanijom.”
Katherine Bryant, vodeća autorica i istraživačica na Sveučilištu Aix-Marseille, sugerira da bi vanjska fermentacijska hipoteza mogla imati implikacije za istraživanja modernih dijeta.
“Ova hipoteza daje nam kao znanstvenicima još više razloga da istražujemo ulogu fermentirane hrane u ljudskom zdravlju i održavanju zdravog mikrobioma crijeva”, rekla je za Harvard Gazette. “Posljednjih godina provedeno je nekoliko studija koje povezuju mikrobiom crijeva ne samo s fizičkim, već i s mentalnim zdravljem.”
Doista, fermentirana hrana poput kimchija i tempeha postaje sve popularnija zbog svojih koristi za zdravlje crijeva. Stručnjak za crijevno zdravlje profesor Tim Spector preporučuje konzumiranje male količine fermentirane hrane svakodnevno. To potiče raznolikost u mikrobiomu crijeva.
