Nakon postizanja dogovora među državama članicama u studenome prošle godine, danas, 27. veljače, Europski bi parlament trebao usvojiti stroži zakon o ekološkim zločinima. Prema novoj direktivi, uništavanje ekosustava, uključujući gubitak staništa i ilegalnu sječu šuma, bit će kažnjeno strožim pa čak i zatvorskim kaznama.

Kako Maria Toussaint, francuska odvjetnica i zastupnica u Europskom parlamentu za Zelene smatra, trenutni nacionalni zakoni ne odvraćaju počinitelje od ekoloških zločina jer su sankcije vrlo niske pa će novi zakon o ekološkom kriminalu biti nova stranica u povijesti Europe.

Naime, ekološki zločini rastu dva do tri puta brže od globalne ekonomije i u nekoliko godina postali su četvrti najveći kriminalni sektor na svijetu. U svom izvješću o borbi protiv ekološkog kriminala u Europi, Europski ured za okoliš navodi brojne primjere ekoloških zločina koji su ostajali nekažnjeni jer nisu bili obuhvaćeni starom direktivom.

Jedan od takvih ekocida je ilegalni ribolov plavoperajne tune, agroindustrijsko onečišćenje u zaštićenim područjima, kao i ilegalne lovačke prakse te prevare na tržištu ugljika. Zagovornici uvođenja ekocida kao petog međunarodnog zločina pred Međunarodnim kaznenim sudom tvrde da nova direktiva može biti učinkovita u sprečavanju počinitelja.

Što je ekocid i kada je definiran kao kriminalno djelo?

Ekocid je definiran kao “nezakonita ili hirovita djela počinjena sa saznanjem da postoji vjerojatnost da će ona prouzročiti tešku i/ili dugoročnu štetu okolišu”. Pojam ekocida definiran je 2021. godine, a svijetu ga je predstavila organizacija Stop Ecocide International.

Zatvorske kazne do 10 godina

Zagađivanje vode i onečišćenje prirodnih staništa, unošenje i širenje invazivnih vrsta te uništavanje ozonskog sloja u novoj su direktivi definirane kao ekološki kriminalne aktivnosti. Pojedinci, izvršni direktori i članovi Uprave, za posljedice počinjenja ekoloških zločina mogu dobiti zatvorske kazne do osam godina, a koje se mogu povećati i na 10 ako se dokaže da su svojim djelovanjem prouzročili smrt neke osobe.

Prema prethodnoj direktivi EU o ekološkom kriminalu, ekološki se zločin mogao kažnjavati samo ako postoji nezakonitost, odnosno sve dok je kompanija bila unutar ovlasti svoje dozvole za rad, djela se ne bi smatrala ilegalna. Kao rezultat, mogli su postojati slučajevi teškog onečišćenja okoliša, čak i s konkretnom štetom za ljudsko zdravlje kao posljedicom, ali sve dok je operator bio u skladu s uvjetima dozvole za rad, nije ulazio u sferu počinitelja kriminalnog djela.

Države članice, nakon usvojenja ovog zakona, imat će dvije godine da se usklade s novom direktivom. Imat će na izbor određivanje visine novčane kazne te na koji će način biti tretirane kompanije koje su registrirane u EU, ali imaju svoju proizvodnju državama koje nisu članice.