U vrijeme kada neki ljudi i dalje ne slušaju upute stručnih osoba, vatrogasci ponovno apeliraju da građani ne spaljuju biljni otpad jer to često uzrokuje požare.
“Apeliramo na građane da biljni otpad zbrinjavaju na ekološki način koji može uključivati kompostiranje čime stvaramo prihranu za sadnju i sjetvu te time smanjujemo vlastite troškove i pridonosimo sigurnosti. Također, biljni otpad može se zbrinuti i u reciklažna dvorišta čime pomažemo u održivom gospodarenju otpadom”, priopćili su iz Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ).
Ljepše vrijeme koje nam stiže automatski znači veći broj intervencija na požarima otvorenog prostora. Naime, proljetno je razdoblje doba u kojem građani počinju s poljoprivrednim radovima koji uključuju spaljivanje biljnog otpada. Najčešće to bude lišće, orezano granje ili pokošena trava, koje u kombinaciji s vjetrom i nepažnjom može dovesti do nastanka požara velikih razmjera.
‘Dovodi u opasnost sve građane’
Vatrogasci su objasnili da je spaljivanje biljnog otpada vrlo zastarjela i opasna radnja koja utječe na sigurnost svih građana. Plamen se, naime, vrlo brzo može proširiti za stambene objekte i okolno raslinje i tako u opasnost dovesti ljudske živote.
Osim toga, spaljivanje uzrokuje i onečišćenje zraka te zagađenje zemljišta i vode, a negativno utječe i na sastav hranjivih tvari u tlu i nanosi velike štete biljnom i životinjskom svijetu. Mnoge životinje u požaru gube svoje stanište i ugibaju od dima i vatre.
Nerijetko je ugrožena i cestovna sigurnost kada se spaljivanje provodi blizu prometnica, a dim tada otežava vozačima vidljivost.
Visoke kazne
Vatrogasci su istaknuli da je zbrinjavanje biljnog otpada regulirano odlukama jedinica lokalne i područne samouprave, a za svako loženje vatre na otvorenom nužno je dobiti odobrenje nadležne vatrogasne službe.
Ako zbog požara nastane materijalna šteta ili netko pogine, odgovorni se za požar izlažu prekršajnim i kaznenim prijavama te zatvorskim kaznama.
Za izazivanje požara novčane kazne su u iznosu od 1990 do 19.900 eura, a kazna zatvora do 60 dana. U slučaju nehaja novčane kazne su od 260 do 1990 eura. Uz kazne predviđene Zakonom o zaštiti od požara odredbe Kaznenog zakona predviđaju i kazne zatvorom od šest mjeseci do pet godina za dovođenje u opasnost života i imovine uzrokovane požarom. Ako su ova djela učinjena iz nehaja, kazne su do tri godine zatvora.
“Brinimo o sebi i sigurnosti bližnjih – svako naše odgovorno ponašanje doprinosi smanjenju broja požara i nesreća! Brinimo o okolišu – svojim odlukama pridonosimo zdravlju sviju! Ako primijetite požar odmah pozovite vatrogasce na broj 193 ili Centar 112”, poručili su iz Hrvatske vatrogasne zajednice.
