Zamijenivši sirene za zvona i opremljeni nezasitnim apetitima, najnoviji vatrogasci u Barceloni zauzeli su svoje pozicije u najvećem javnom parku. Četveronožna brigada, sastavljena od 290 ovaca i koza, imala je samo jedan zadatak: prožvakati što više raslinja.

Ideja je jednostavna – područja sklona šumskim požarima predaju se životinjama na ispaši, koje grickaju i gaze preko suhe vegetacije koja bi inače pospješila požare i praktički služila kao gorivo. Bez obzira jesu li životinje poludivlje ili ih nadzire pastir koji obično dobiva nadoknadu za trud, dobro obavljen posao obično za sobom ostavlja krajolik prošaran otvorenim prostorima koji mogu djelovati kao protupožarni pojas.

Mnogima neobična strategija je naklon načinu na koji su se šumski požari sprječavali u prošlosti. “Ovdje ne izmišljamo ništa novo”, rekao je za The Guardian Guillem Canaleta iz Zaklade Pau Costa, katalonske neprofitne organizacije koja provodi strategiju od 2016. u pokrajini Girona, u blizini Barcelone. “Ono što radimo je vraćanje nečega što je već postojalo i što je nestajalo.”

U Barceloni je pilot-projekt pokrenut u travnju u parku Collserola, zelenoj površini od 8.000 hektara koja se nalazi iznad grada i gdje godišnje gori u prosjeku 50 požara, rekao je Eloi Badia, gradski vijećnik Barcelone za klimatske izvanredne situacije i ekološka tranzicija. Obično se požari brzo gase. “Nitko nije zaboravio da bi, ako bi jednog dana došlo do velikog požara, to imalo veliki učinak”, rekao je. “To je vrlo urban park, okružen gusto zbijenim općinama.”

Primjena ove strategije u Barceloni odjekuje sličnim naporima diljem svijeta. U Kaliforniji, gdje je prošle godine više od 850.000 hektara progutao šumski požar, desetak tvrtki angažira koze za ciljanu ispašu. U sjevernom Portugalu, 45 ugroženih Garrano konja i njihovi apetiti zaslužni su za poštedu rezervata Faia Brava od razornog utjecaja šumskog požara 2017. U kanadskoj pokrajini British Columbia stoka se koristi za čišćenje područja u opasnosti od požara.

Dijelovi Španjolske usvojili su strategiju prije gotovo dva desetljeća, kada je južna regija Andaluzija počela plaćati pastire da sa svojim životinjama prelaze njezine zarasle ravnice i doline. Regionalni program od tada je povećan i uključuje više od 100.000 životinja, čime su dužnosnici uštedjeli procijenjenih 75% troškova mehaničkog čišćenja zemlje. Ispaša je donijela i druge dobrobiti: životinje nose sjeme i gnoje zemlju dok se kreću terenom, a njihove relativno neselektivne prehrambene navike njeguju biološku raznolikost smanjujući konkurentsku prednost nekih biljaka.

U Barceloni, gdje je pilot-projekt završen prošlog mjeseca, sada su u tijeku planovi za njegovo proširenje na čak tri jata i potencijalno više gradskih zelenih površina. Životinje su uspješno sačuvale 72 hektara parka, ali vjerojatno će nedostajati brojnim posjetiteljima parka gdje su uživale u popularnosti djece i obitelji.