Norveška se oporavlja od svoje najjače oluje unatrag 30 godina, koja je u srijedu 31. siječnja pogodila središnje dijelove zemlje, a velik dio stanovništva je ostao i bez struje. Orkanski vjetrovi bili jaki i do 180 kilometara na sat, što je rezultiralo poplavama i poteškoćama u prometu. Ovu su oluju norveški meteorolozi nazvali Ingunn jer se razvila od snažnog strujanja zraka koje je putovalo preko Atlantika.

Zadnja ovako jaka oluja zadesila je Norvešku na Novu godinu 1992.

Ni Velika Britanija tjedan dana ranije nije bila pošteđena jake oluje, a snažna Jocelyn uslijedila je neposredno nakon oluje Isha koja je bila obilježena vjetrom jačine 156 km/h.

Stoga, ne čudi da mnogi ove oluje koje se događaju na sjeveru Europe povezuju s klimatskim promjenama. Znakovito je i što su oluje počele dobivati imena tek nakon 2015. godine, i to upravo zbog svoje učestalosti, ali i obilježja.

Naime, u Velikoj Britaniji od 2015. godine u prosjeku se događa šest ili sedam jakih oluja godišnje. Prve godine nakon što su meteorolozi počeli davati imena olujama, bilo je čak 11 oluja, najpoznatija je bila Katie. Sezona 2023./24. godine mogla bi nadmašiti tu brojku, kako navješćuju meteorolozi. No trendove u broju oluja teško je otkriti zbog prirodnih varijacija iz godine u godinu i iz desetljeća u desetljeće.

Kako klimatolozi predviđaju, u narednim godinama, u većini europskih zemalja, broj zimskih oluja će se postupno povećavati.

Zašto je ove godine bilo toliko oluja?

Faktori koji uzrokuju oluje vrlo su kompleksni. Jedan od glavnih pokretača je snažno strujanje zraka na visini od otprilike 10 km iznad površine Zemlje, koje se kreće od istoka prema zapadu preko Atlantika.

Kako je pod utjecajem temperaturne razlike između pola i ekvatora, izuzetno hladni arktički vjetrovi uzrokuju kontrast, što je rezultirala jačim strujanjem. Potom se stvaraju područja niskog i visokog tlaka bliže površini, što se prelazi u olujno nevrijeme.

Meteorolozi također kažu da klimatski fenomen El Niño također ima utjecaj na formiranje oluja, kao što je bio slučaj od 2014. do 2016. godine, kada je Velika Britanija doživjela rekordan broj oluja.

Toplije temperature površine mora u Tihom oceanu, koje donosi El Niño, imaju posljedice širom svijeta, a u sjevernu Europu obično donose kišovitije i vjetrovitije vrijeme na početku zime. Odnos između ove prirodno nastale klimatske faze i klimatske krize predmet je kontinuiranih znanstvenih istraživanja. No znanstvenici naglašavaju da su utjecaji svakog El Niña sve jači kako se klima zagrijava – što znači više ekstremnih vremenskih uvjeta.

Zašto oluje dobivaju imena?

Sjevernoeuropske oluje dobivaju svoja imena, a to određuju Met Office, Met Éireann i Kraljevski meteorološki institut Nizozemske (KNMI). Oluje se imenuju abecedno, izbjegavajući slova Q, U, X, Y ili Z kako bi se uskladili s međunarodnim standardima. Imena dolaze s liste objavljene na početku svake sezone u rujnu, koja obično izmjenjuje muške i ženske opcije.

Imenovanje oluja pomaže olakšati komunikaciju o teškim vremenskim uvjetima i ukazuju na opasnosti za ljude i imovinu. Nema strogih kriterija koje agmeteorološke agencije primjenjuju prilikom imenovanja oluja, a u obzir se uzima potencijalni utjecaj olujnog sustava, primjerice postoji li rizik od poplava.