Još dva mjeseca do početka UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (COP28) u Dubaiju, a pitanje oko fosilnih goriva u žarištu je debata o klimatskim promjenama. Dok se lideri, službenici i pregovarači iz više od 200 zemalja pripremaju za COP28, koji će se održati u prosincu ove godine, postoji hitna potreba za ubrzanjem smanjenja emisija stakleničkih plinova. Na summitu će biti procijenjeno i koliko toga se postiglo od ciljeva postavljenih Pariškim sporazumom 2015. godine.

Iako je velik pritisak ekoloških aktivista za hitnim akcijama glede smanjenja emisija stakleničkih plinova, ne slažu se svi čelnici UN-a sa smanjenjem upotrebe fosilnih goriva – ugljena, nafte i plina.

Kako napreduje debata o fosilnim gorivima?

Neupitno je da se upotreba fosilnih goriva mora smanjiti kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma i kako bi se došlo do neto nulte emisije, a način na koji će se to točno postići i dalje je predmet kontroverzi u međunarodnim pregovorima.

Prošle godine na COP27, više od 80 zemalja podržalo je sporazum o postupnom smanjenju svih fosilnih goriva. Nažalost, taj sporazum nije uspio jer su ga blokirale zemlje bogate naftom i plinom, poput Saudijske Arabije, koje su sklone korištenju tehnologije za apsorpciju ugljičnih emisija.

Zatim je u travnju ove godine skupina zemalja G7 dogovorila ubrzanu “fazu izvanrednih fosilnih goriva”. To je bio korak u pravom smjeru, ali uključivanje riječi “izvanrednih” znači da cilja samo one koji koriste ta goriva bez tehnologije za apsorpciju svojih emisija ugljika.

Sastanci G20 izazvali su zabrinutost vezano uz obaveze oko okončanja upotrebe fosilnih goriva. Grupa od 20 najvećih svjetskih ekonomskih velesila nije uspjela postići suglasnost o ovom pitanju, a ponovno dolazi do protivljenja velikih proizvođača nafte i plina.

UN summit o klimatskim promjenama, koji je pred nama u prosincu, mogao bi iznijeti žustru raspravu o ovom pitanju u koju će biti uključeni lideri i pregovarači za zaštitu okoliša.

Tko podržava postupno ukidanje fosilnih goriva?

Prosvjednici, dužnosnici i aktivisti podržavaju pozive za hitan globalni dogovor o postupnom ukidanju fosilnih goriva. Ovogodišnji pritisak za obvezu na COP28 također dobiva zamah. EU će idućeg mjeseca završiti svoj pregovarački položaj za COP28, a pretpostavlja se da bi članice mogle u Dubaiju zagovarati globalni sporazum o postupnom ukidanju fosilnih goriva.

Prema nacrtima dokumenata koje je iznosi Reuters, Francuska ide korak dalje i zahtijeva da EU “usvoji mnogo jaču i jasniju priču o odustajanju od potražnje za fosilnim gorivima”. To uključuje određivanje točnog datuma do kojeg svako gorivo koje uzrokuje globalno zagrijavanje treba biti zamijenjeno.

Male otočni države izrazito su ranjive na utjecaje klimatskih promjena, a također žustro zagovaraju sporazumom o okončanju fosilnih goriva.

Međutim, oporba, na čijem je čelu Kina, izjavljuje kako neće pristati na “postupno ukidanje” fosilnih goriva u konačnom sporazumu.

Zašto je tehnologija za apsorpciju ugljika sporna?

Tehnologija za apsorpciju ugljika predstavljena je kao alternativa potpunoj eliminaciji fosilnih goriva. Uključuje zadržavanje emisija CO2 iz zagađujućih industrijskih procesa ili proizvodnje električne energije i njihov transport na drugo mjesto radi skladištenja pod zemljom.

Kako zemlje diljem svijeta traže načine za brzim smanjenjem globalnih emisija ugljika, neki vide ovu tehnologiju kao ključni dio tranzicije. Proizvođači nafte i plina – poput domaćina nadolazećeg Summita – podržavaju je kao put prema postizanju neto nulte emisije, dok i dalje koriste fosilna goriva za proizvodnju energije.

No ostali su skeptični da bi to omogućilo daljnje širenje fosilnih goriva. Prošlog tjedna, 17 zemalja, uključujući Francusku, Finsku, Dansku i Nizozemsku, pozvala je na sporazum koji ograničava upotrebu ove tehnologije.

“Ovu tehnologiju ne možemo koristiti kao zeleno svjetlo za širenje fosilnih goriva”, izjavili su u zajedničkom priopćenju. “Šteta, koja se nanosi, posebno najsiromašnijima i onima najmanje odgovornima za klimatsku krizu, nastavit će se pogoršavati ako ne prestanemo ispuštati ugljik u atmosferu. Troškovi će rasti, a mi ćemo ih mjeriti ljudskim životima”, njihovo je konačno mišljenje.

“Ako se do 2025. ne počne smanjivati emisija stakleničkih plinova, bit će ih nemoguće smanjiti za 50 posto do 2030. godine i zadržati globalno zatopljenje ispod 1,5°C”, smatraju protivnici korištenja fosilnih goriva i tehnologije apsorpcije ugljika.

Trenutno postoji oko 40 postrojenja za apsorpciju ugljika diljem svijeta, koja apsorbiraju 45 milijuna tona CO2 svake godine a, prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), da bi se dosegla nulta emisija do 2050. godine, taj bi kapacitet trebao biti više od 15 puta veći.

Je li odzvonilo fosilnim gorivima?

Izvršni direktor summita o klimi, Adnan Amin, izjavio je prošlog tjedna za novinsku agenciju AP da vjeruje kako je smanjenje fosilnih goriva “neizbježno”, ali da će dogovor o potpunom ukidanju vjerojatno biti nemoguć. UN-ov summit o klimi zahtijeva zajednički dogovor, što znači da jedna zemlja može usporiti donošenje takve odluke.

No dobra je vijest da čisti izvori energije postaju jeftiniji i dostupniji pa bi kraj fosilnih goriva mogao bi doći bez obzira na to slažu li se neke države oko toga ili ne. Prema nedavnom izvješću IEA-e, obnovljivi izvori energije rastu, a globalna potražnja za ugljenom, plinom i naftom doseći će svoj vrhunac do 2030. Također, solarna energija bilježi rekordni rast u posljednjih nekoliko godina, a sukladno tome, i prodaja električnih vozila.

Dakle, oni koji odluče nastaviti ulagati u fosilna goriva mogli bi se dovesti u, kako tvrdi Fatih Birol, izvršni direktor IEA-e “vrlo nepotrebne, nerazumne ekonomskim i klimatske rizike”.