Europski parlament sve se više okreće cilju da Europa postane prvi klimatski neutralni kontinent na svijetu. Sada su konačno donijeli odobrenje za strože ciljeve za smanjenje emisija u nekim sektorima kao i za proširenje prirodnih ekosustava koji apsorbiraju CO2, piše Reuters.

Riječ je o dva zakona koji su dio većeg paketa o klimatskim promjenama, a koji su osmišljeni kako bi se osiguralo da blok od 27 zemalja smanji emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990. godine.

Prvim zakonom postavljeni su nacionalni ciljevi za smanjenje emisija koje uzrokuju zagrijavanje planeta u sektorima, uključujući cestovni promet, grijanje zgrada, poljoprivredu i gospodarenje otpadom. Riječ je o sektorima koji, za razliku od industrije i energetskog sektora, nisu obuhvaćeni tržištem ugljika EU-a, ali generiraju oko 60 posto emisija stakleničkih plinova Europske unije.

Pooštravanje iznosa za smanjenje ugljika

Bogatije zemlje suočavaju se sa strožim ciljevima, a Danska, Finska, Njemačka, Luksemburg i Švedska suočavaju se sa smanjenjem emisija od 50 posto u usporedbi s Bugarskom koja ima cilj od 10 posto.

Osim toga, novi će zakon pooštriti iznos ušteda emisija iz prošlosti ili budućnosti koji su zemlje koristile kao „posudbu“ ili „ostatak za banku“ kako bi ispunili svoje ciljeve.

Zakonom se definira i proširenje europskih šuma, močvara i sličnih područja koja apsorbiraju CO2, a sve kako bi se osiguralo uklanjanje oko 310 milijuna tona CO2 neto do 2030. godine.

Svaka država EU-a suočila bi se s obvezujućim ciljevima za apsorbiranje više emisija kako bi se postigao cilj za cijelu Europsku uniju.

Zemlje EU će o njima glasovati sljedećih mjeseci, a ako budu odobreni, zakoni će stupiti na snagu.

Članice i zakonodavci dogovorili su detalje prošle godine nakon višemjesečnih pregovora, tako da se konačnim glasovanjem obično usvajaju zakoni bez promjena.