pexels-greta-hoffman-9475367

Među prvima smo uveli povrat plastičnih boca, no za njih Hrvatska nudi najmanju naknadu

GREEN_300_listici_sredina

Najmanje dobivamo, ali najviše skupljamo

Za vraćenu plastičnu bocu bez obzira o veličini, kao i za limenku u Hrvatskoj ste do siječnja mogli dobiti naknadu od 50 lipa. Danas je to 7 centi što nas čini članicom EU koja nudi namjanju naknadu. Nešto malo bolji od nas su Estonci i Latvijci, no čini se kako mala cijena naknade potiče Hrvate da vraćaju što više plastičnih boca jer smo osim najmanjom cijenom, na samom vrhu ljestvice i kada je riječ o količini skupljanja boca. Je li to stvar ekološke osviještenosti ili ipak prilika i za kakvav takav džeparac?

Sada već poprilično davne 2005. godine, naša je zemlja bila među prvima u Europi koja je uvela sustav povrata i naknade za plastične boce. Iako se to činio kao nevjerojatan i hvalevrijedan potez, ono što je činjenica da za njih sada nudimo najmanju naknadu među članicama Europske unije koje prakticiraju ovakve sustave.

Island treći nakon Hrvatske

Uvođenje povrata za plastičnu ambalažu bio je i još uvijek jest svojevrsni tračak nade u vidu dodatnog prihoda onih koji žive na rubu siromaštva, ali drastičnim poskupljenjima 7 centi po jednoj boci uistinu je tek kap u moru. S druge pak strane, u Njemačkoj za tu istu bocu možete dobiti naknadu od 25 centi, a u Finskoj čak i 40 centi što je itekako osjetna razlika.

I dok se u Hrvatskoj za sve veličine boca dobiva jednak iznos naknade, u Švedskoj se primjerice razlikuje naknada za boce do pola litre i one od litre i više. Tako ćete za plastičnu bocu do pola litre u Švedskoj dobiti otprilike 9 centi, jednako kao i za limenke, dok boce od litre i iznad litre imaju naknadu otprilike 18 centi.

Estonija i Latvija druge su nakon Hrvatske po niskoj cijeni naknade za plastičnu ambalažu, i ona iznosi 10 centi, a slijede ih Island i Slovačka s 12, odnosno 15 centi po vraćenoj plastičnoj boci. Ono što je zanimljivo jest činjenica da u “obećanoj zemlji” za mnoge Hrvate u Irskoj sustav naknade ne prakticira. Kod njih se plastična ambalaža, j(ednako kao i boce) odvaja, no za to stanovnici ne dobivaju povrat.

Najmanja naknada, najveći povrat

Najmanja naknada za plastične boce, ali i limenke nije odvratila Hrvate za njihov povrat, dapače prema podacima spadamo u sam vrh ljestvice onih koji najviše skupljaju plastične boce. Mnoge će institucije reći kako time Hrvatska ujedno ostvaruje ciljeve kružne ekonomije, no složit ćete se s time da to ujedno znači da mnogi građani sakupljaju više ne bi li i ukupna svota pri povratu bila ponešto veća. Hoće li se Vladina Uredba o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi uskoro mijenjati preostaje nam sačekati, no čini se kako bi ovi podatci mogli nagnati Vladu na poprilično hitno mijenjanje propisa. 

 

PHOTOS BY: Pexeles, Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.