Poput autogolova u nogometu, ljudska vrsta zabila je brojne autogolove na području zaštite okoliša. Izdvojit ćemo u tom smislu pet najvećih ciljeva zaštite okoliša, stvari koje je ljudska rasa činila tijekom stoljeća, a koje su na koncu napravile nered na našem planet.

5. Rasipanje vode

Zapravo smo toliko loši u upravljanju slatkovodnim resursima da smo u tom procesu stvorili pustinje, zatrovali milijune hektara zemlje solju i ubili cijela jezera. U nekim slučajevima i nestaju. Jeste li čitali o Aralskom jezeru? Smješten u središnjoj Aziji, između Kazahstana i Uzbekistana, nekoć je bilo veliko kao more, a danas je praktički lokva.
Ne samo da je sve ovo monumentalni autogol koji uništava vrste, nego milijuni ljudi istovremeno postaju žedni iz minute u minutu. I tu nije kraj. Loše upravljanje slatkovodnim resursima uzrokuje poplave tamo gdje nikada nije bilo poplava, suše tamo gdje nikada nije bilo suše. Uzmimo za primjer rijeke – mi ih branimo, preusmjeravamo i obezvrjeđujemo.

4. Preveliki izlov ribe

Prevelik izlov ribe je utrka s vremenom i rezultat napretka u ribolovnoj tehnologiji, izopačenih subvencija, ilegalnih i razarajućih ribarskih brodova i očitog nedostatka zdravog razuma. Ono čemu svjedočimo i što dopuštamo da se dogodi je transformacija našeg Plavog planeta u vlažnu pustinju. Primjerice, globalna ribarska flota 2,5 je puta veća od onoga što oceani mogu održivo podržati.
Već je 52% svjetskog ribarstva u potpunosti iskorišteno, a 24% prekomjerno iskorišteno, iscrpljeno ili se oporavlja od kolapsa. U jednom čovjekovom životu nanijeli smo krizu oceanima veću od svega što smo ikad učinili prašumama. Vrhunac svega toga je što iz mora dobivamo manje hrane. Uništavamo čitave populacije riba. Tako naša industrijalizirana flota sada odvozi ribu sa siromašnijih afričkih obala, a kada nestanu zalihe ribe, odlaze i poslovi. Uzmimo samo primjer kolapsa bakalara u Kanadi zbog čega je 40 000 ljudi odjednom ostalo bez posla.

3. Zagađenje

Nema sumnje da društvo 21. stoljeća ovisi o umjetnim kemikalijama i nema sumnje da mnoge donose značajne koristi. Međutim, mnoge kemikalije (više nego što biste vjerovali) štete ne samo divljini, već i nama samima i našoj djeci. Imamo vrlo malo znanja o njihovim dugoročnim učincima jer nismo dovoljno strogi u ispitivanju koliko su opasne. Između 1930. i 2000. globalna proizvodnja umjetnih kemikalija povećavala se s 1 na 400 milijuna tona svake godine. Količina prskanog pesticida na usjevima povećala se 26 puta u posljednjih 50 godina. Učinci su ogromni i globalni.

2. Invazivne vrste

Uzmimo za primjer Malog indijskog mungosa – predstavljenog mnogim otocima poput Mauricijusa, Fidžija i Havaja iz njegove rodne južne Azije kako bi pomogao u kontroli štakora. Mnoge lokalne vrste poput ptica, gmazova i vodozemaca- nisu navikle na tako brzog grabežljivca. Nedugo zatim više ih se nije moglo naći na otocima. Postali su ono što znanstvenici nazivaju “lokalno izumrlim”.
Ružičasti vučji nokat uveden je za kontrolu druge invazivne vrste, divovskog afričkog puža koji je trebao pružiti novi izvor hrane, ali se razuzdao. Bio je toliko dobar u svom poslu da je nastavio “kontrolirati” i sve druge vrste puževa. Utjecaji su bili duboki da je istrijebio i nekoliko drugih vrsta.
Još jedan primjer je nilski smuđ koji je uveden u jezero Victoria u Africi 1954. godine kako bi se suprotstavio drastičnom padu domaćih ribljih zaliha uzrokovanom pretjeranim ribolovom. Uvod nilskog smuđa doprinio je izumiranju više od 200 lokalnih vrsta riba nadmetanjem za hranu.

1. Globalno zatopljenje

Naš najbolji autogol ikad je globalno zatopljenje. Stručnjaci kažu da bi globalno zagrijavanje moglo iz temelja promijeniti trećinu staništa biljaka i životinja do kraja ovog stoljeća, a klimatske promjene mogle bi rezultirati izumiranjem više od jednog milijuna kopnenih vrsta u sljedećih 50 godina. Razina mora će porasti, niski otoci će nestati, a neka mjesta poput New Yorka jednog dana bi mogla izgledati poput današnje Venecije.

Ipak, nije sve tako sivo i zahvaljujući određenim naprecima, možda nam se smiješi malo zelenija budućnost. Više o značajnim klimatskim pomacima iz 2020. godine pročitajte OVDJE.