Ovo je 6 pozitivnih stvari po kojima ćemo pamtiti 2020.

GREEN_300_listici_sredina

Nije sve tako sivo

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Planet ne broji puno pobjeda tijekom pandemije koronavirusa, ali postigli smo određeni klimatski napredak!

Svi ćemo se složiti da protekla godina nije bila najbolja. Temperature su dosegle rekordne visine, razina arktičkog leda gotovo je rekordno niska, a pandemija je okončala živote više od 1,7 milijuna ljudi. Ako na to sve dodamo razorne potrese koji su pogodili Hrvatsku, požare diljem svijeta, rasne nemire i ekonomski krah, s pravom bismo 2020. godinu rado zaboravili. Planet nije zabilježio puno pobjeda u 2020. godini. Čak i ulice bez automobila i nebo bez smoga u gradovima poput Los Angelesa i New Delhija tijekom lockdowna predstavljali su samo trzaj u globalnom maršu prema povišenju temperature većom od 2 stupnjeva Celzija. Unatoč posljednicama prirodnih katastrofa i koronavirusa, postoje svijetle točke tijekom godine koje predstavljaju značajan korak za pomoć Zemlji koja je već odavno u nevolji. Izdvojili smo šest stvari koje su se dogodile u 2020. godini, a koje su bile dobre za okoliš.

Solarna energija odnijela je pobjedu

Iako se ponekad činilo kao da je vrijeme ove godine stalo, globalni pokret prema čistijoj energiji uspio je velikim dijelom nastaviti svoju misiju. Nakon što su Sjedinjene Američke Države i Europa postigle prekretnicu u proizvodnji više električne energije iz obnovljivih izvora nego iz ugljena, najprljavije gorivo nastavilo je gubiti sjaj. Gotovo 16 europskih zemalja sada pokušava postupno ukidati ugljen. U prosincu je Kina, koja je postala najveći svjetski uvoznik ugljena, rekla da će ga prestati uvoziti iz Australije, najvećeg svjetskog izvoznika. Za Australiju, koja je očajnički sporo reagirala na klimatsku krizu, to bi mogao biti poticaj da konačno počne prihvaćati obnovljive izvore energije. Zemlja ima u pripremi nekoliko velikih projekata čiste energije. Dok će se svijet oporavljati od pandemije, sve će ga više pokretati obnovljivi izvori, koji su sada jeftiniji od ugljena i plina. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, obnovljivi će izvori ispuniti 80% nove potražnje za energijom tijekom sljedećeg desetljeća, a solarna će energija voditi taj rast.

Neke su nacije počele planirati zeleniju budućnost

Bilo je puno nade da će 2020. godina biti značajna godina za klimu. Umjesto toga, zadesio nas je COVID-19 i pauzirani su brojni ekološki napreci. Srećom, neke su se vlade obvezale ići zelenijim putem kada izađemo iz pandemije. Djela govore više od riječi, ali riječi su bolje od tišine. Iako mnoga od najvećih svjetskih gospodarstva nisu uspjela uključiti okoliš u svoje planove obnove i aktivno ulijevaju novac za oporavak u fosilna goriva, a ne u alternative ugljiku, neke su zemlje privukle pažnju na svoj zeleni oporavak. Među njima su Španjolska, Francuska i Njemačka. Danska, najveći proizvođač nafte u Europskoj uniji, najavila je da će zaustaviti proizvodnju nafte i plina do 2050. godine. Dvije velike zemlje koje se oslanjaju na ugljen ove su godine donijele velike odluke. Japan se ove jeseni obvezao da će do 2050. godine postići nultu neto stopu emisija. Kineski predsjednik XI Jinping rekao je da će zemlja, najveći svjetski proizvođač ugljičnog dioksida, postići ugljičnu neutralnost do 2060. godine. Ostvarivanje ovih ciljeva ovisit će o objema zemljama koje brzo okreću leđa ugljenu. One tek počinju smanjivati financiranja novih projekata vezanih za ugljen. Kanada, Južna Koreja i Južna Afrika također su otkrile planove za ugljičnu neutralnost do 2050. godine. Europska unija ubrzala je prijelazni cilj da će do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova na 55% ispod razine iz 1990. godine. Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden iznio je klimatski plan kojim se postiže stopostotna ekonomija čiste energije i nulta neto stopa emisija najkasnije do 2050. godine, što uključuje ambicije da Biden ispuni ključne ciljeve do kraja prvog mandata 2025. godine.

Ciljevi Pariškog sporazuma nisu nedostižni

Pet godina nakon potpisivanja povijesnog sporazuma, nedavni val ciljeva za postizanje neto nulte stope emisija približio je mogućnost da se globalno zatopljenje ograniči na razini od 1,5 °C. U skladu s time, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres rekao je: “Čvrsto vjerujem da 2021. može biti nova vrsta prijestupne godine. Godina kvantnog skoka prema ugljičnoj neutralnosti”. Biden je obećao da će se Amerika ponovno pridružiti Pariškom sporazumu prvog dana njegova mandata.

Korporacije i banke poduzele su značajne poteze kako bi zaustavile klimatske promjene

Iako se obećanja korporacija moraju uzeti s rezervom, ohrabrujuće je vidjeti kako velika imena u privatnom sektoru preuzimaju određenu odgovornost, posebno kada su neke vlade usporavale proklimatske akcije. Značajni akteri 2020. uključuju Microsoft, koji je u siječnju predstavio plan za smanjenje negativnog utjecaja ugljika do 2030. godine. Tvrtki je cilj da do 2050. ukloni iz okoliša sav ugljik koji je tvrtka emitirala izravno ili električnom potrošnjom od svog osnutka 1975. godine. Nekoliko velikih banaka zaustavilo je financiranje projekata bušenja u Nacionalnom utočištu za divlje životinje na Aljasci nakon što ga je predsjednik Donald Trump otvorio za istraživanje. Izbjegnuto je i nekoliko ekološki katastrofalnih projekata. Kontroverzni Pebble Mine trebao je biti najveći rudnik zlata i bakra u Sjevernoj Americi, smješten u zaljevau Bristol, bogatom ribom na Aljasci. Trump je oživio projekt nakon što ga je blokirao bivši predsjednik Barack Obama, ali u iznenadnom preokretu prošlog mjeseca, njegova je uprava uskratila ključnu dozvolu. Protivnici se bore protiv projekta već dva desetljeća.

U fokus su došle brojne inovacije

Najbolje stvari koje možemo učiniti da spriječimo klimatsku katastrofu su prelazak s fosilnih goriva i smanjenje količine mesa u prehrani. Naime, poznato je da je stočarstvo jedan od glavnim proizvođača stakleničkih plinova i glavni je pokretač krčenja šuma. Neka obećavajuća zbivanja mogla bi nam pomoći to postići. Brojne se zemlje klade na energiju zelenog vodika koja se koristi vodom i obnovljivom energijom oslobađajući kisik kao nusprodukt. Kao izvor energije, zeleni vodik može dekarbonizirati neke od najzagađenijih industrija i istisnuti četvrtinu svjetskog ugljičnog dioksida. U međuvremenu, Singapur je postao prva država koja je odobrila prodaju mesa uzgojenog u laboratoriju. Meso uzgojeno u laboratoriju proizvodi se od životinjskih stanica bez klanja životinja i bez zemlje i vode potrebne za njihovo uzgajanje. O takvom vrstu uzgoja razmišlja i SAD.

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.