Novo istraživanje pokazuje da se pseći mozak kod nekih pasmina kroz godine povećava. Znanstvenici još ne znaju zašto, no primijetili su da su se lubanje pasa u posljednjih 150 godina u odnosu na njihovo tijelo doista povećale.

Radi se o fenomenu; studije su do sada ukazivale na to da se mozak pripitomljenih divljih životinja – poput pasa, riba, svinja, ovaca, zečeva i mačaka – obično smanjuje. Objašnjavaju to kao reakciju na reduciranu potrebu za korištenjem mozga prilikom borbe za preživljavanje.

No, kako izvještava Science Alert, novo istraživanje provedeno na 159 pasmina, ali i na vukovima, kaže kako je pseći mozak, što se pasmina genetski više razlikuje od vuka, sve veći.

Pripitomljavanje pasa prije nekoliko tisuća godina je dovelo do toga da se smanje dijelovi njihovog mozga koji su zaduženi za lov i biranje partnera, no moderni uzgoj je, čini se, ponovno potaknuo njihov kognitivni rast.

“Pretpostavljali smo da do povećanja dolazi jer pasmine žive u različitim stupnjevima društvene kompleksnosti i izvršavaju komplicirane zadatke, što zahtijeva veći kapacitet mozga”, kaže biolog Niclas Kolm sa Sveučilišta u Stockholmu.

Pod zadacima Kolm misli na aktivnosti kao što su sport ili stočarstvo.

No ispostavilo se da stvari ipak ne stoje tako.

Jedina korelacija koju su pronašli jest činjenica da je pseći mozak sve veći što je genetski kod psa različitiji od onoga kojeg ima vuk.

“Složeniji okoliš, urbanizacija i adaptacija pasa na puno pravila, kao i veća očekivanja prema vrsti, su vjerojatno neki od razloga zašto se mozak psa povećao”, rekao je znanstvenik Enikó Kubinyi iz Mađarske, koji je isto radio na istraživanju.