Unatoč činjenici da je ekološka poljoprivreda održivija, zdravija, u Hrvatskoj je svega 7,21 posto površina pod eko uzgojem, a rješenje za smanjenje emisije štetnih stakleničkih plinova iz sektora poljoprivrede je okretanje upravo prema ekološkoj poljoprivredi. Na taj način moći ćemo se bolje prilagoditi uvjetima koji dolaze i koji će biti sve veći izazov u vremenima koje dolaze.

Poručio je to Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu u emisiji Klimatska budućnost na N1, ističući pritom da se pojam ekološke poljoprivrede mora promatrati u širem smislu, primarno u smanjenju štetnih plinova.

Lošu statistiku u Hrvatskoj Kisić je pripisao tomu što su ljudi i dalje skeptični – to im je nešto novo i misle da je nemoguće uzgojiti nešto bez pesticida i mineralnih gnojiva.

Preventiva je broj jedan 

Uz pomoć ekološke poljoprivrede riješeni su problemi poput degradacije tla, kao i korištenje agrokemikalija.

“Kad mi netko kaže da ničim ne tretira kulture, odmah mi je jasno da nešto tu nije istina. Vi jednostavno biljci morate dodati hranu. Imate organska gnojiva pripremljena za ekološku proizvodnju napravljena i izrađena od prirodnih materijala, recimo komposti. Strahovitu pažnju morate imati na preventivi u ekološkoj poljoprivredi, to je broj jedan”, poručio je dekan.

Uz Kisića, u emisiji je gostovao i poznati ekološki poljoprivrednik David Pejić, direktor najstarijeg ekološkog imanja u Hrvatskoj – Zrno eko imanja iz Zagrebačke županije. On se osvrnuo na maksimizaciju profita u konvencionalnoj poljoprivredi, istaknuvši da takva poljoprivreda svoje metode i aktivnosti gleda izolirano s fokusom na produktivnost. S druge pak strane, dodao je Pejić, ekološka poljoprivreda u samom začetku kritizira taj pristup i gleda cjelovitiju sliku.

“Često se spominje pitanje cijene ekoloških proizvoda, proizvod konvencionalne poljoprivrede postiže bolju cijenu, ali kad se ukalkuliraju štetni efekti na zdravlje, na okoliš, na ekosustav, tu onda vidimo pravu cijenu takvog pristupa”, objasnio je Pejić.

Kupci ne vjeruju u ekološku proizvodnju

Na imanju Zrno, ako se fokusiraju samo na primarnu proizvodnju, bave se i preradom, ugostiteljstvom i pekarstvom, a ako je riječ o tlu, sve su parcele pokrivene tako da nema rizika od erozije tla ili gubitka plodnosti. Vlastite biljne ostatke kompostiraju, a kompost potom koriste dalje u svom sustavu.

“Imamo vrlo intenzivan, minimalno petogodišnji plodored odnosno rotaciju kultura, a nekad čak i više od toga”, dodao je.

Što se štetnika tiče, Pejić je istaknuo da je tu važna preventiva. “Nema jednostavnih ad hoc rješenja, preventiva se svodi i na pametno promišljanje plodoreda, ali isto i na planiranje samih kultura”, rekao je.

Osvrnuo se i na problem suše. “Istraživanja pokazuju da praksa ekološke poljoprivreda rezultira boljom retencijom, zadržavanjem vlage u tlu, ulagali smo i u različite sustave akumulacije i retencije vode koje nam omogućuju niveliranje klimatskih ekstrema”, rekao je.

Osim toga, kazao je da je na tržištu prisutna velika razina nepovjerenje. Kupci ne vjeruju u ekološku proizvodnju, a uzrok je realan izostanak dugoročne razvojne politike ekološke poljoprivrede, smatra Pejić.

‘Poticaji su nekada spoticaji’ 

Komentirali su i državne poticaje, za koje neki poljoprivrednici navode da se “dižu na sve strane u ekološkoj poljoprivredi”. U tom kontekstu Kisić je kazao kako poticaju ponekad postanu spoticaji za neke poljoprivrednike. U isto vrijeme, edukacija i razina nekakvog znanja je niska, kaže Pejić.

“Problem je i u terminologiji. Činjenica je da smo mi izabrali pojam ekološki, dok koristimo i termin bio, ali i organsko. I to već potencijalno zbunjuje ljude. Onda smo tu uveli i pojam OPG-a, koji je fiskalno administrativna kategorija, i ne mora biti ekološki. Jako je puno pojmova koji zbunjuju potrošače, a opet zbog izostanka jasne razvojne politike i vodstva institucija. Mi kao turistička zemlja nemamo Nacionalni ekološki gastro standard. Naš restoran je ekološki certificiran, ali kroz privatni standard”, istaknuo je vlasnik Zrno eko imanja.

Cijena ekoloških proizvoda

“Cijena je važna, posebno u ovim vremenima inflacije, naravno da potrošači gledaju kako racionalno rasporediti svoje budžete, ali ono čega moramo biti svjesni, recimo, u prošloj godini svi znamo kako su se skretale cijene fosilnih goriva, tako su se kretale i cijene mineralnih gnojiva. Prošle godine ste imali situaciju da su cijene ekoloških proizvoda u postotku rasle manje nego one konvencionalnih proizvoda, što znači da se ta razlika između ekoloških i konvencionalnih smanjila”, objasnio je Pejić.

Zbog klimatskih promjena hrana će biti sve skuplja, a ekološki proizvodi bit će puno bliži cjenovno.

“Možemo zamisliti i situaciju u kojoj društvo više neće kroz zdravlje individue, zdravlje nekakvog većeg društva neće pasivno subvencionirati konvencionalnu poljoprivredu”, dodao je Pejić.