mihaly-koles-Ec_WHv4aAno-unsplash

Koje će ekološke prakse u poljoprivredi poticati Europska komisija?

GREEN_300_listici_sredina

Novi instrument Unije uveden kako bi se nagradilo poljoprivrednike

U prve dvije godine predviđena je inicijalna pilot-faza koja bi trebala omogućiti zemljama članicama da se pripreme za nove instrumente kako ne bi gubile prijeko potrebna sredstva.

Europska komisija je ovaj tjedan objavila popis ekoloških poljoprivrednih praksi koje bi mogle biti financijske potpomognute instrumentom eko-shema u budućoj EU-ovoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP).
Eko-shema je novi instrument Unije uveden kako bi se nagradilo poljoprivrednike koji u većoj mjeri od propisane doprinose ostvarivanju ciljeva EU-ovog Zelenog plana u zaštiti okoliša i klime. Na popisu poželjnih praksi navode se organski uzgoj, ekološka rješenja za nadzor štetočina u poljoprivredi, agroekologija, stočarstvo koje uzima u obzir dobrobit životinja, agrošumarstvo, poljoprivreda koja štiti bioraznolikost te ona koja koristi digitalne tehnologije kako bi proizvodnja bila učinkovitija i održivija.

Uz mjere za zaštitu tla i voda, poput zaštite od erozije i racionalnog korištenja resursa vode, Komisija namjerava financijski podržati prakse koje smanjuju zagađenja umjetnim gnojivima, te proizvodnje kojima se smanjuje ugljik u atmosferi i zadržava u tlu.

Europska unija je u svom Zelenom planu za cilj, među ostalim, postavila do 2030. za 50 posto smanjiti uporabu štetnih pesticida i antimikrobnih lijekova u stočarstvu koji stvaraju otpornost na antibiotike, očuvati bioraznolikost uspostavom zaštićenih površina na najmanje 30 posto europskog kopna i mora te na 25 posto proširiti udio površina za organski uzgoj. Središnji cilj tog plana je učiniti do 2050. EU klimatski neutralnom i ustrojiti ekološki održivo gospodarstvo. Buduća zajednička poljoprivredna politika EU-a ima središnju ulogu u stvaranju održivog sustava proizvodnje hrane i pomoći europskim poljoprivrednicima.

Komisija je 2018. iznijela prijedloge za reformu ZPP-a, koji bi bio fleksibilniji i više uzimao u obzir lokalne uvjete i potrebe, a u svibnju 2020. objavila je strategiju za očuvanje bioraznolikosti i strategiju “Od polja do stola”, ključne u postizanju ciljeva Zelenog plana. ZPP ima najveći pojedinačni iznos u proračunu EU-a, te je za sljedećih sedam godina za tu politiku namijenjeno 387 milijardi eura. Za Hrvatsku je predviđeno 5 milijardi eura.

Oni poljoprivrednici koji u svojoj proizvodnji budu išli i preko osnovnih ekoloških i klimatskih zahtjeva dobit će dodatnu financijsku potporu. Za tu se svrhu uvodi novi instrumenti “eko-sheme” za koje se očekuje da će znatno pridonijeti ostvarivanju Zelenog plana te će isključivo za njih biti namijenjeno 20 posto u proračunu za izravna plaćanja poljoprivrednicima.

Zemlje članice odlučivat će same sukladno svojim potrebama koju će vrstu ekološke proizvodnje odabrati. Svi farmeri, uključujući i male poljoprivrednike, morat će poštovati više ekološke standarde. Kako bi im se pomoglo u prilagodbi, za male poljoprivrednike predviđene su jednostavnije kontrole s manje administrativnog tereta.

Nakon što Vijeće i Europski parlament dogovore nova pravila, ona bi se počela primjenjivati od 1. siječnja 2023. godine. Do tada će na snazi biti prijelazno razdoblje tijekom kojeg će se primjenjivati postojeća pravila.

PHOTOS BY: Pexels, Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.