Prosječni je građanin EU tijekom 2020. godine proizveo 4,8 tona otpada, ali samo je 38 posto tog otpada bilo je reciklirano. U nekim članicama, više od 60 posto kućnog otpada i dalje završava na odlagalištima. Recikliranje otpada ključno je za smanjenje potrošnje prirodnih resursa, i to njihovom zamjenom recikliranjem proizvoda koji su već korišteni.

I dok se Europa kreće prema cirkularnoj ekonomiji, važno je zapitati se kako pojedine zemlje stoje s gospodarenjem otpadom? Koliko otpada se stvara i reciklira po stanovniku u Europi i koje europske zemlje prednjače u recikliraju?

Kad je riječ o stvaranju otpada, podaci pokazuju kako kućanstva proizvode samo 9 posto ukupne količine, a 2020. jedna osoba proizvela je čak 4815 kilograma otpada.

Tko proizvodi najviše otpada?

Građevinarstvo je odgovorno za stvaranje 37,5 posto otpada, a rudarstvo za 23,4 posto, što je 60 posto ukupnog otpada u EU. Usluge gospodarenja otpadom i vodom činile su 10,8 posto, dok je proizvodnja odgovorna za 10,6 posto.

Njemačka i Francuska generiraju trećinu otpada EU i najviše su doprinijele ukupnoj količini otpada proizvedenog u EU, slijedi Ujedinjeno Kraljevstvo (282 milijuna tona) pa Italija (175 milijuna tona) i Poljska (170 milijuna tona).

Hrvatska je, prema podacima iz 2020., kako piše Euronews, proizvela najmanje otpada po osobi 1,5 tona, a Finska najviše – 21 tonu, Bugarska 16,8 tona i Švedskoj 14,7 tona, dok su Njemačka i Francuska bile u prosjeku EU – 4,8 tona.

Tijekom 2020. godine u EU je obrađeno 1.971 milijun tona otpada. Gospodarenje otpadom podijeljeno je u dvije glavne kategorije: recikliranje i odlaganje. Recikliranje uključuje recikliranje, energetsku valorizaciju i vraćanje materijala u iskopana područja, poput šljunčara i rudnika. Odlaganje obuhvaća odlagališta i spaljivanje.

Eurostat je utvrdio da je 39,9 posto otpada koji bilo reciklirano, 12 posto je vraćeno u iskopane površine te je udio energetske valorizacije iznosio 6,5 posto.

Tko najviše, a tko najmanje reciklira?

Ukupna stopa recikliranja u EU iznosi oko 40 posto. Godine 2020. udio recikliranja u gospodarenju otpadom bio je 39,9 posto, najmanja je bila u Rumunjskoj, 5,2 posto u Rumunjskoj, a najviša u Italiji – 83,2 posto.

Stopa recikliranja bila je viša od europskog prosjeka i u Francuskoj (54,2 posto) te Njemačkoj (44 posto), dvjema zemljama s najviše proizvedenog otpada.

Udio recikliranja u gospodarenju otpadom bio je znatno niži u Finskoj (9,5 posto), gdje je proizvedeni otpad po jednoj osobi bio najveći među svim članicama EU, a Švedska je reciklirala samo 11,9 posto.

Neke zemlje posustaju

Kao što je već navedeno, u kućanstvima se proizvede samo 9,4 posto ukupnog otpada u EU. Godine 2021. gotovo je polovica (49,6 posto) komunalnog otpada u EU reciklirana. Njemačka je pritom imala najvišu stopu recikliranja 71,1 posto, a Rumunjska najmanju – 11,3 posto.

Osim Njemačke, šest drugih zemalja EU imalo je veće stope recikliranja od europskog prosjeka, a to su Austrija, Slovenija, Nizozemska, Luksemburg, Belgija i Italija.

Ono što čudi, podaci su koji ukazuju da četiri skandinavske zemlje su bile znatno niže od europskog prosjeka – : Švedska (39,5), Norveška (38,2 posto), Finska (37,1 posto) i Danska (34,3 posto).

Slovenija je imala najveći porast stope recikliranja u posljednjih dvadeset godina, za 57 posto, ali i većina zemalja EU značajno je povećala stope recikliranja komunalnog otpada u tom razdoblju. Međutim, stope su pale za 6 posto u Norveškoj, 2 posto u Danskoj i 1 posto u Austriji.