sredozemna medvjedica naslovna

Hoće li nam se vratiti sredozemna medvjedica? Prošle je godine snimljena dvaput, a sada se pojavila na Lastovu

GREEN_300_listici_sredina

Ugrožene vrste

Sredozemna medvjedica jedna je od najugroženijih vrsta sisavaca na svijetu, a obitava u umjerenim i suptropskim vodama Sredozemnog mora i istočnog Atlantskog oceana. Ovih je dana snimljena kod Lastova, a prošle godine kod Dubrovnika i na Mljetu.

Ovih je dana kod otoka Lastova snimljena sredozemna medvjedica, jedna od najugroženijih vrsta sisavaca na svijetu, a snimka je objavljena na Facebook stranici Parka prirode Lastovsko otočje.

“Jučer u PP Lastovsko otočje brodska kamera M/B Nocturno je zabilježila nešto za što oni pretpostavljaju da je bila sredozemna medvjedica. Je li tako, procijenite sami… ovo nije prva dojava, zaprimili smo ih više posljednje dvije godine. Svakako budi nadu da se nekoć stalni stanovnik ovog područja vratio”, pisalo je u opisu njihove objave.

No ovo nije jedino pojavljivanje ove danas u našim krajevima rijetke životinje. Tijekom prošle godine medvjedica je uhvaćena kamerom još dva puta, a snimke su se proširile društvenim mrežama. U listopadu prošle godine slučajno ju je snimio Denis Dilberović u akvatoriju Dubrovnika, točnije na Dančama u Dubrovniku.

 

Prošle je godine također jedna jedinka viđena u akvatoriju Nacionalnog parka Mljet, a fotografirali su je  biolog Luka Jurinović i čuvar prirode Nacionalnog parka Mljet Davor Stražičić. Kako kažu iz Instituta Plavi svijet, sredozemna medvjedica u našim je vodama, oko otoka Silbe, zabilježena prvi put nakon dugo vremena 2005. godine, a obitavala je na našem području sve do 2014. godine, kada je uginula prirodnom smrću.

Ima li nade da joj Jadransko more opet postane stanište?

Sredozemna medvjedica obitava u umjerenim i suptropskim vodama Sredozemnog mora i istočnog Atlantskog oceana. Procjenjuje se da danas egzistira 600 jedinki ove vrste, u istočnom Sredozemlju (Grčka, Cipar, Turska), zapadnoj obali Afrike i oko otočja Madeira.

Sredozemne medvjedice preferiraju mirne vode, a često se kreću kao usamljene jedinke ili u malim skupinama. Iako se općenito opisuje kao vrsta koja ima ograničeno područje kretanja, sposobna je prevaliti velike udaljenosti u kratkom vremenskom razdoblju.

Prema riječima kustosa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Draška Holcera, koji je gostovao u RTL Diektu, veliki je pomak što se ova vrsta svake godine opaža i kod nas na Jadranu, ali s obzirom na to da smo prije svega turistička destinacija, nemamo ono što ova životinja traži, a to je mirno stanište.

“Ako bi se naselile i trajno ostale ovdje trebaju mir. Gledajući stanje na Jadranu, broj turista, broj brodova koji su sve veći i veći i činjenicu da ne postoji ni jedan jedini kutak koji bi bio rezerviran za divlje životinje, ne ulijeva baš neku nadu da će te izvidnice pronaći tu neku lokaciju”, izjavio je Draško Holcer za RTL.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.