Široka uporaba kemijskih gnojiva štetna je za okoliš u cijelom svijetu, što dovodi do raznih oblika onečišćenja tla, vode i zraka. Ipak, regenerativna poljoprivreda može pridonijeti smanjenju naše ovisnosti o gnojivima. Jedna takva promjena uključuje sadnju crnookog graška u rotaciji s uzgojem drugih kultura.
Crnooki grašak ima i vrlo hranjive plodove koji su sjajan izvor vitamina B, proteina, kalija, željeza i cinka. Pomaže u rješavanju kolesterola i snižavanju krvnog tlaka, a od njega se spravljaju ukusna variva ili kruh.
Razlog je, kažu znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji, Riverside, taj što mahunarke imaju jedinstvenu sposobnost zadržavanja velikih količina dušika u tlu. Dušik privlači i štiti mikrobe u tlu koji fiksiraju dušik pa samim time smanjuje potrebu za umjetnim gnojivima. Tim znanstvenika istražuje sposobnost upravo ove biljke da privuče korisne bakterije koje fiksiraju dušik, ne samo u poljoprivrednom uzgoju hrane, nego i u divljini.
Tijekom svojih eksperimenata znanstvenici su ispitali 20 različitih vrsta crnookog graška, divljeg i uzgojenog, kako bi naučili više o ovoj biljci. Mahunarke ispuštaju određene kemikalije putem svojeg korijenja kako bi privukle bakterije koje fiksiraju dušik u tlu. Ti korijeni zatim tvore kvržice koje štite korisne bakterije i opskrbljuju ih ugljikom, a zauzvrat mikrobi osiguravaju biljci dušik koji joj je potreban za rast, objašnjavaju znanstvenici.
“Kada biljka osjeti da će umrijeti, ispušta bakterije u tlo, obnavljajući ga”, kaže Gabriel Ortiz, biljni patolog. “Uzgajivači bi mogli izmjenjivati sezone mahunarki s drugim usjevima, ostavljajući tlo puno bakterija koje fiksiraju dušik i smanjuju potrebu za gnojivom.”
Koristeći ovu prirodnu sposobnost biljaka, poljoprivrednici se mogu odviknuti od ovisnosti o gnojivima na bazi dušika, od kojih velik dio često završava u atmosferi kao staklenički plin ili se ispire u podzemne vode. “Kako bismo poljoprivredu učinili održivijom, jedna od stvari koju moramo učiniti je usredotočiti se na sposobnost biljke da dobije usluge od mikroba koji su već u tlu, umjesto da pokušavamo dobiti te usluge bacanjem kemikalija”, naglašava Sachs.
