taneli-lahtinen-J88r35Ac2ak-unsplash

Europska zemlja koja je prva u svijetu dala pravno obvezujuće obećanje ugljične negativnosti

GREEN_300_listici_sredina

Usvojen novi Zakon o klimatskim promjenama

Finski parlament prošlog je tjedna usvojio novi Zakon o klimatskim promjenama kojim se obvezao na postizanje nulte neto emisija do 2035. i negativnih emisija do 2040. godine. Iako je sam vremenski okvir značajan, taj zakon također čini Finsku prvom zemljom koja je dala pravno obvezujuće obećanje o klimatskoj neutralnosti.

Mnoge su zemlje prihvatile klimatski cilj postizanja neto nulte emisije do 2050. godine, ali jedna zemlja odlučila je ići korak dalje. Naime,  finski parlament prošlog je tjedna usvojio novi Zakon o klimatskim promjenama kojim se obvezao na postizanje nulte neto emisija do 2035. i negativnih emisija do 2040. godine. Iako je sam vremenski okvir značajan, taj zakon također čini Finsku prvom zemljom koja je dala pravno obvezujuće obećanje o klimatskoj neutralnosti. “Zemlje s visokim dohotkom moraju preuzeti progresivnu i aktivnu ulogu kada je riječ o borbi protiv klimatskih promjena”, rekla je za Climate Home News finska ministrica okoliša Emma Kari. Cilj je odlučen na temelju rada Finskog panela za klimatske promjene, koji je izračunao “pravedan udio“ Finske u preostalom svjetskom proračunu za ugljik na temelju veličine stanovništva, sposobnosti plaćanja i povijesne odgovornosti za klimatsku krizu. “Rezultati za Finsku su jasni u svim slučajevima. Finska bi trebala biti neutralna GHG (staklenički plin) tijekom ranih 2030-ih i očito negativna od 2040. nadalje”, napisali su autori studije.

Na temelju istih kriterija, Njemačka i EU također bi trebali doseći neto nulu početkom i sredinom 2030-ih, pokazala je analiza. Zakon također postavlja nove ciljeve za smanjenje emisija od 60 posto razine iz 1990. do 2030. i 80 posto do 2040. godine. Postizanje negativnih emisija zahtijevat će od Finske aktivno uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere, uz samo smanjenje emisija. Neke su zemlje već uspjele postići negativnost ugljika. To su uglavnom manje zemlje poput Butana i Surinama koje imaju mnogo šumskih površina i mogu postići negativne emisije štiteći prirodne ponore ugljika i održavajući niske emisije stakleničkih plinova. Finska se u tom pogledu suočava s izazovom jer je njezino korištenje zemljišta prvi put 2021. godine bilo izvor, a ne ponor emisija, prema novim podacima Finske statističke službe.

Zemlja se sastoji od tri četvrtine šuma, prema Climate Home News, ali krčenje šuma se povećava u posljednjem desetljeću, a Finska statistika kaže da se drveće krči brže i ponovo sadi sporije. Profesorica međunarodnog prava na Sveučilištu istočne Finske Kati Kulovesi rekla je za strane medije da je novi zakon “izvanredan”, ali da ima prostora za poboljšanje. “Postoji važan jaz između trenutnih mjera i onih potrebnih za postizanje ciljeva, a sada postoji zakonska obveza da se djeluje”, zaključila je Kulovesi.

PHOTOS BY: Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.