Na više od 450 m2 unutarnjeg prostora, te velike terase s dvorišne strane, prekrasne interpolacije koju potpisuju VMD i 3LHD studio, smjestio se Boogie Lab. Mjesto je ovo u kojem ćemo se osjećati kao u vlastitom domu, mjesto u kojem ćemo uživati u izvrsnoj hrani te pićima koja nas vode u vrijeme američke prohibicije.

Hrvatskoj gastro sceni dobro poznata dva lika – Karlo Vulin i Mladen Vidović, udružili su znanje i kreirali bistro, pekarnicu i bar u kojem ćemo uživati od 7 sati ujutro pa sve do ponoći. Već pri samom ulasku dočekat će nas zvukovi disca, soula, funka i bluesa.

Cilj je bio stvoriti prostor u kojem se svi osjećaju dobro

Dizajn Boogie Laba potpisuju Mia Petričević (Studio Bunker) i Kristina Volf koje su izjavile: “Specifičan smjer glazbe u periodu od 1970. do 1980. je bio inspiracija za generalnu atmosferu i ugođaj prostora. Na temeljima stare tvornice gramofonskih ploča izabrani su karakteristični elementi dizajna kao što su akustične ploče, custom keramičke pločice te različite drvene i tekstilne strukture.

Prostor Boogie Laba vođen je idejom spoja bara, bistroa i glazbe te idejom održivosti na kojoj se bazira gastro ponuda, a time i sami dizajn. Svi materijali i teksture su pomno uravnoteženi da funkcioniraju u dnevnoj i noćnoj atmosferi, a vodeći se tome da prostor uvijek treba biti pozivajući!”

Ovaj bistro u retro izvedbi ima 150 sjedećih mjesta, unutra i na terasi koja je odvojena od gradske vreve. „Imali smo odriješene ruke prilikom uređenja prostora. Želja nam je da se ljudi zaista dobro osjećaju u ovom prostoru. Koncept najbolje opisuje slogan sunshine, moonlight i good times preuzet od poznatog refrena pjesme Blame It on the Boogie grupe Jacksons 5!“, otkriva Mladen Vidović.

Craft pekarnica, bistro i bar

Laboratorij okusa Boogie Lab postavljen je tako da razvija nove tehnologije, okuse i jela. Koncept Boogieja počinje u ranim jutarnjim satima kada dominira priča craft pekarnice i doručka s naglaskom na kruhove koji se peku na licu mjesta te jela koja se mogu ponijeti.

Peciva od lisnatog tijesta s raznim nadjevima, kombinacije kiselih gljiva i bešamela, pečenih cherry rajčica, pesta od bosiljka do egzotičnih kombinacija poput kimchia i pizze iz pravokutnih plehova samo su dio jutarnje ponude.

Kako dan odmiče, u periodu od 9 do 12 sati ovdje je sve podređeno brunchu koji ćemo rado provesti u društvu poslovnih partnera ili pak prijatelja. Brunch meni uključuje eggs benedict, shakshuku i druge delicije. Za ručak tu je izbor od devet jela među kojima su tjestenine od fermentiranog tijesta s umacima i punjenjima, bogate salate, piletina sa sourdough mlincima te drugo.

Hrana se ne baca nego joj se daje nova namjena

“Namirnice se u Boogieju iskorištavaju maksimalno, npr. ako ostane kruh, prokuhava se i puštamo da fermentira dva dana, procijedi se i od ostatka mase radimo pastu koju koristimo u okruglicama nalik na falafel. Izdvojeni sok se reducira dok ne dobijemo umak prepun okusa, koji zatim dodajemo raznim jelima. Tako namirnicama dajemo novu namjenu!”, otkriva Karlo Vulin, jedan od začetnika sourdough revolucije, te dodaje: „Ono što nam ostaje od lisnatog tijesta, koristi se za pripremu slatkog složenca od kruha ili bread pudinga!“

Ideja koja se dugo “kuhala”

Korištenje ostataka prehrambenih proizvoda za stvaranje novih nije ništa novo za Karla Vulina. Vlasnika poznate pekarnice Kroštula još od studentskih dana razmišlja kako iskoristiti namirnice koje bi inače završile u otpadu.

S kolegom s faksa je na jednom festivalu koristio otpadno voće za izradu smoothieja, a voće je dolazilo iz trgovačkih lanaca nakon što su oni procijenili da nije najreprezentativnije za prodaju na policama. Dio sredstava od prodaje donirali su u humanitarne svrhe.

“Tada smo već počeli razmišljati o tome što se još od otpadnih materijala može koristiti za neki drugi proizvod”, rekao nam je Karlo.

Prije godinu dana nas je Karlo oduševio kada je u sklopu svoje pekarnice Kroštula osmislio “Dupli kruh”, odnosno kruh koji je nastao od pivskog tropa – nusproizvoda ječma koji pivarska industrija svakodnevno baca u velikim količinama. Dupli kruh ima i duplu dobrotvornu notu. Na svaki kupljeni kruh, Kroštula jedan daruje pučkim kuhinjama i socijalnim samoposlugama.

“Ljudi imaju predrasude prema takvim sirovinama. Ako se svrsta među otpad ili je nusproizvod, odmah misle da je to nešto loše iako ti proizvodi znaju čak biti nutritivno zdraviji i još uvijek se mogu iskoristiti. Definitivno je ovo tema o kojoj se treba više razgovarati. Još je puno materijala koji se mogu iskoristiti”, smatra mladi Pakoštanac.

Uz trud i volju do ostvarenja snova

Karlo nam je prije nešto manje manje od godinu dana rekao da planira u Zagrebu otvoriti laboratorij koji će se baviti razvojem pekarskih proizvoda, ali stila i teme kao što je Dupli kruh. Odnosno, pekarskih proizvoda dodane vrijednosti. Bilo nam je iznimno drago kada nam je prije par tjedana otkrio da je taj plan uspio realizirati u obliku Boogie Laba.

Od 18 sati završava dnevna ponuda te počinje ona večernja. Velikim zavjesama, kao u teatru, odvaja se dnevni dio, počinje good times atmosfera te vrijeme moonlight menija čiji su zalogaji u obliku tapasa.

Svako jelo nosi jedno tijesto koje je unaprijeđeno na njima svojstven način. Namirnice koje koristi Boogie lokalnog su porijekla, mlijeko je tako s Velebita, sirni proizvodi su iz sirane Vedrine, a povrće je s Dolca.

Boogie bar nudi dva blenda Boogie kave te craft piva. Za vinsku priču zadužen je bio Zvonimir Krželj, dok je barmen Jere Bebić kreirao koktel kartu inspiriran koktelima s početka 20. stoljeća i pića iz razdoblja američke prohibicije.

Boogie će od srijede postati mjesto kojem ćemo se svakodnevno rado vraćati. Nekoliko njegovih priča, uređenje koje pri svakom dolasku otkriva nove detalje, te osoblje koje će prepoznati naše želje najbolja su pozivnica.