Iako vas jedan, dva ili tri reda mliječne čokolade mogu utješiti i dati vam osjećaj zadovoljstva, ako svakodnevno u slatkišima tražite utjehu, vaš organizam ulazi u stanje stalnih oscilacija razine šećera u krvi, što dugoročno može imati niz negativnih učinaka, kao što je kronični umor, razdražljivost, problemi s održavanjem normalne tjelesne težine, pa čak, kako piše Sanford Health, i pojavu anksioznosti.
Stalne oscilacije razine šećera u krvi uzrokuju još veću želju za slatkim pa se odjednom nalazite u začaranom krugu koji je teško prekinuti. Stoga, preporuke nutricionista su da unos šećera treba ograničiti na samo 10 posto dnevnog unosa kalorija, odnosno ako dnevno unosite u organizam 2000 kalorija, od toga 200 kalorija mogu biti šećeri. Osim nagle oscilacije šećera u krvi, postoje još neki razlozi pojavljivanja “neutažive” želje za slatkim.
Dehidracija
Ako smo dehidrirati, naše tijelo šalje signale koje često prepoznajemo kao glad ili želju za nekom određenom vrstom hrane, primjerice za slatkim, a ne kao žeđ. Istraživanja su otkrila da su ljudi “neprimjereno” reagirali na signale gladi i žeđi čak u 62 posto slučajeva.
Loša prehrana
Kvaliteta prehrane također može igrati ulogu u poticanju želje za slatkim. Na primjer, konzumiranje većeg omjera ugljikohidrata u odnosu na proteine i zdrave masti, ili konzumiranje bijelih, rafiniranih ugljikohidrata poput onih u prerađenoj hrani, može povećati glad i žudnju za šećerom
Pormećaj mikrobioma crijeva
Neravnoteža dobrih bakterija u crijevima, ili prekomjerni rast kvasca, na primjer, mogu dovesti do žudnje za šećerom. Istraživanja su pokazala kako probiotici, prebiotici i zdravija prehrana mogu promijeniti ravnotežu dobrih i loših bakterija u crijevima i smanjiti žudnju za hranom.
Hormonske promjene
Kod žena, želja za slatkim djelomično može biti posljedica hormonskih promjena, odnosno oscilacije estrogena i progesterona. Razine estrogena mijenjaju se tijekom menstrualnog ciklusa, a istraživanja su pokazala da su žene s povišenom razinom ovoga hormona imale veću potrebu za unosom hrane bogate šećerima.
Stres
Stres je još jedan uzrok željle za slatkim. Kada je razina kortizola, ili hormona stresa, u porastu, konzumiranje šećera potiče proizvodnju dopamina, ili “sretnog hormona”. No kada se konzumira u pretjeranim količinama, šećer može poremetiti razinu šećera u krvi, povećavajući stres i pokrećući začarani krug.
Pistacije
Zahvaljujući kombinaciji proteina, vlakana i zdravih masti, sve vrste orašastih plodova odličan su zbor za suzbijanje želje za slatkim, ali nutricionisti najviše preporučuju konzumaciju pistacija.
Studija objavljena 2020. godine pokazala je da konzumacija pistacija bila povezana sa smanjenjem unosa slatkiša, kao i s gubitkom težine kod odraslih osoba koje su imale problema s pretilošću ili prekomjernom tjelesnom težinom.
Pistacije su bogate zdravim omega-3 masnim kiselinama, sadrže proteine, vlakna i antioksidanse. Od vitamina i minerala u pistacijama nalazimo vitamine A, B6 i C te kalcij, kalij, magnezij i željezo. Po udjelu, pistacije su jedan od najboljih izvora B6, vitamin koji sudjeluje u regulaciji razine šećera u krvi pa iako imaju više ugljikohidrata od većine orašastih plodova, imaju nizak glikemijski indeks.
Dodatno, vlakna i zdrave masti koje nalazimo u pistacijama bogate su antioksidansima, karotenoidima i fenolima koji također doprinose zdravim razinama šećera u krvi.
Sezamove sjemenke
Sezamove sjemenke sadrže zdrave mononezasićene i polinezasićene masti, kao i vlakna, koja pomažu u suzbijanju žudnje za šećerom. Prema podacima USDA-e, 1 jušna žlica (žlica) cijelih tostiranih ili pečenih sjemenki sezama pruža gotovo 1,1 grama vlakana.
Chia sjemenke
Chia možda jesu sitne, ali zbog idealnog omjera proteina i vlakana, idealne su za suzbijanje želje za slatkim. Također, najbogatiji su izvor biljnih omega-3 masnih kiselina, a konzumiranje ovih sjemenki s jogurtom povećava sitost i smanjuje žudnju za slatkim namirnicama.
