Prema rezultatima istraživanja, koje su proveli znanstvenici s Državnog sveučilišta Colorado u SAD-u, kišne gliste omogućavaju gotovo 6,5 posto prinosa žitarica te 2,3 posto prinosa mahunarki godišnje.

Konkretnije, procjene pokazuju da bismo glistama trebali biti zahvalni za čak 140 milijuna tona hrane godišnje – što je ekvivalentno količini žitarica (riža, pšenica, zob, raž, kukuruz, ječam te proso) koje Rusija uzgoji na godišnjoj razini.

Kako navodi EurekAlert, kišne gliste pomažu pri uspostavi zdravog tla ponajviše zbog pripreme dobre strukture zemlje, ali i dostave vode te miješanja organskih materijala u tlu, zbog čega su hranjive tvari dostupnije biljkama.

‘Za održive agroekosustave’

No, druga su istraživanja pokazala da je njihova korist utoliko veća ako se na području ne koriste kemikalije i pesticidi.

“Gliste puno više doprinose na područjima gdje ima manje unosa kemikalija”, kazao je ekolog Steven Fonte.

On je, zajedno sa svojim kolegama, proveo analizu koja je otkrila da gliste imaju značajniji utjecaj na proizvodnju žitarica na globalnom jugu – na 10 posto prinosa žitarica u supsaharskoj Africi te osam posto u Latinskoj Americi i na Karibima.

“Vjerojatno postoje drugi organizmi u tlu, još važniji od glista”, dodao je Fonte ističući pritom da je bioraznolikost tla u prošlosti bila podcijenjena te se nada da će ovaj rad privući više pozornosti na pozitivne efekte zdravog tla.

“Možemo bolje iskoristiti ovu biološku raznolikost i proizvesti održivije agroekosustave. Ovaj rad naglašava taj potencijal”, rekao je Fonte.