osijek naslov

Biolog iz osječkog Zavoda za kvantitativnu ekologiju: ‘Štetni spojevi koji su nastali, na površini mogu ostati godinama’

GREEN_300_listici_sredina

Analize su u tijeku

Nakon požara, koji je prošli tjedan izbio u skladištu plastike u Osijeku, službe na terenu ispituju zagađenost tla, a tek nakon završene analize, znat će se pravo stanje.

Požar, koji je zahvatio odlagalište plastike tvrtke ”Drava International” u Osijeku, izazvao je zabrinutost hrvatske javnosti, ali i raznih stručnjaka koji upozoravaju na dugoročne posljedice po okoliš i hranu koju konzumiramo. Za emisiju HRT-a Dobro jutro, Hrvatska, posljedice ovoga požara komentirao je i Branimir Hackenberger Kutuzović, biolog iz Zavoda za kvantitativnu ekologiju Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Prema njegovim riječima, požarište je trenutno puno opasnije kad je riječ o izlaganju štetnim kemikalijama nego što je to bilo na dan kada je požar buknuo. Jer, kako objašnjava, pod visokim temperaturama sagorijevanja, ali i zbog vjetra, nije nastalo toliko puno štetnih spojeva koji se događaju nakon gašenja.

Osijek požarište

Naime, Branimir Hackenberger Kutuzović navodi kako se procjenjuje da je u požaru izgorjelo između 60 i 360 tisuća tona različitih plastičnih masa, od čega je u zraku završilo između 11 i 70 tisuća tona. Međutim, trenutno su još aktivni podzemni požari kojima se proizvode niske temperature, a koje su idealne za stvaranje opasnih kemijskih spojeva.

“Upravo te niske požarne temperature, koje tamo sada vrijede, a to su temperature ispod 600 stupnjeva Celzijusa, najopasnije su temperature za nastajanje opasnih spojeva. Požarište je danas puno opasnije u pogledu izlaganja štetnim kemikalijama nego što je to bilo prvi dan”, za HRT je izjavio biolog Zavoda za kvantitativnu ekologiju.Uz to je naglasio kako je od presudne važnosti da se što prije potpuno ugasi požar, i da se temperature paljevine spuste ispod 100 stupnjeva Celzijevih.

Na području Osjeka i okolice trenutno se obavlja uzorkovanje tla zbog zagađenosti, a stanovništvu se preporučuje da voće i povrće prije konzumacije peru i nekoliko puta.

“Dok ne budu gotove analize, ne možemo točno reći što je s kontaminacijom tla. No, spojevi koji su moguće nastali, jako su perzistentni i mogu na površini trajati i do nekoliko godina, a kada dospiju do unutrašnjosti tla, mogu se zadržati i dvadesetak godina”, komentirao je Branimir Hackenberger Kutuzović.

PHOTOS BY: Instagram / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.