Kiša je neumorno polijevala nekadašnja vojna skladišta na Trgovskoj gori na području bivše vojarne Čerkezovac, lokacije na kojoj će, po svemu sudeći, biti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Točno 34 objekta prostiru se na gotovo 60 hektara, do kojih vodi vijugava staza, dijelom asfaltirana, a dijelom makadam, omeđen zahrđalim razvodnim stupovima koje je prije gotovo 40 godina postavila vojska Jugoslovenske narodne armije.

Neke od tih građevina bit će srušene i prenamijenjene u skladište radioaktivnog otpada. Iako se još uvijek čeka na rezultate studije utjecaja na okoliš, kao i na ishođenje lokacijske, a potom i građevinske dozvole, to je praktički gotova stvar. Iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, kazali su nam da svi dosadašnji istražni radovi ukazuju na to da je odabrana lokacija više nego pogodna za izgradnju ovakve vrste skladišta. No, dio mještana i dalje je zabrinut, u strahu kako će radioaktivni otpad utjecati na okoliš tog ionako raseljenog kraja.

“Može se dogoditi da se studijom utjecaja na okoliš, koja bi trebala biti gotova za godinu dana, donese negativno rješenje, odnosno da struka zaključi da ova lokacija ipak nije dobar izbor te u tom slučaju ne smijemo graditi. No, ne bismo radili da nemamo vjeru da će ovaj projekt uspjeti, a nemamo vjeru zato što smo tako odlučili sami od sebe, nego to pokazuju svi dosadašnji radovi koji su se na ovoj lokaciji proveli“, kazao je Goran Kukmanović, voditelj odjela uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

‘Skladište, ne odlagalište’

A na ovu bi lokaciju trebalo stići oko 11 kubika institucionalnog radioaktivnog otpada koji nastaje na području Hrvatske, ali i 1200 kubika iz NE Krško, odnosno polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada generiranog u elektrani do kraja 2021. godine.

Zbog toga je planirano rušenje tri ukopana bunkera kako bi se dobilo mjesto za izgradnju skladišta te prenamjena i rekonstrukcija postojeća druga dva bunkera koji će se koristiti za skladištenje institucionalnog radioaktivnog otpada porijeklom iz hrvatskih institucija.

“Jedno će biti prijamna građevina u kojoj će se provjeravati zadovoljava li taj otpad kriterije za skladištenje. Ako ne, onda ga ne možemo zaprimiti, dok će druga građevina biti za samo skladištenje“, objasnio je Kukmanović, uvodeći nas u jedan od nekadašnjih bunkera – potpuno prazne, pomalo klaustrofobične i vlažne prostorije.

“Ne skladištimo još ništa. To su potpuno neutemeljene pretpostavke. Jedan od nama nadležnih tijela je nekadašnji Državni zavod za radiološku nuklearnu sigurnost, odnosno danas Ravnateljstvo civilne zaštite i bez njihovog odobrenja nema ničega. Mi ne možemo dobiti to odobrenje za rad dok nemamo izgrađen objekt koji je prošao probni rad, koji će pak trajati nekoliko mjeseci, gdje će se vidjeti je li sve po propisu. Tek tada možemo raditi“,  rekao je Kukmanović, naglašavajući pritom da nema mjesta panici jer se sve radi sukladno najvišim standardima i najboljoj svjetskoj praksi uz nadzor Međunarodne Agencije za Atomsku Energiju i Europske Komisije te da se ovdje radi o skladištu, a ne odlagalištu.

Umjetna inteligencija i radioaktivnost 

Upravo zbog toga Fond je uspostavio dva Info centra za zainteresiranu javnost, gdje se uz pomoć umjetne inteligencije svatko može prošetati postrojenjem za zaprimanje i obradu radioaktivnog otpada. Interesa, kažu nam, ima, ali još uvijek postoji određena doza otpora.

Strah od nepoznatog, nepovjerenje u institucije i političare da će sve biti kako treba i po propisu, duboko je ukorijenjen kod Dvorana, ali i preko Une – u susjednoj Bosni i Hercegovini. Iako je riječ o nisko i srednje radioaktivnom otpadu, koji, prema riječima stručnjaka nije opasan ako je ispravno skladišten, na sam upit o Trgovskoj gori i skladištu, Dvorani nam odmahuju glavom.

“To je gotova priča. Nas ionako nitko nikada ništa nije pitao. To su igre velikih igrača, što mi tu možemo”, kazala nam je Marija koju smo sreli u blizini Info centra u Dvoru.

Tabu tema

“Netko ljudima u ovoj zemlji mora mirno i argumentirano objasniti o čemu se radi, a ne loviti političke poene na strahovima ljudi. Glupo je da ne zadržimo razinu nuklearnih nuklearnih znanja jer ćemo se dovesti u situaciju da nećemo imati stručnjaka niti za pročitati tehničke specifikacije nekog nuklearnog uređaja,  a kamoli da će biti sposobni provesti dekomisiju nuklearki, odnosno radioaktivnih izvora. To je za mene dno dna”, kazao nam je ranije nukelarni fizičar Tonči Tadić.

No, panike i straha i dalje ima.

Potpuno razumljivo, jer naime još uvijek nije dogovorena naknada lokalnoj zajednici. Čeka se uredba koju mora donijeti Vlada. Paralelno, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je rješenje prethodne ocjene za prihvatljivost zahvata za ekološku mrežu. Prema navedenom rješenju, planirani zahvat prihvatljiv je za ekološku mrežu.

“U provedbi postupka zatraženo je prethodno mišljenje Zavoda za zaštitu okoliša i prirode o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. U traženom mišljenju navodi da se Prethodnom ocjenom može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja planiranog zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te da nije potrebno provesti Glavnu ocjenu“, stoji u rješenju.

Nema opasnosti za rijeku Unu

Osim toga, ističe se da se zahvatom neće utjecati na povoljnu kakvoću vode i održavanje povoljnih staničnih uvjeta rijeke Une.

“Za vrijeme korištenja Centra pratit će se stanje betonskih spremnika uz nadzor starenja te će se postaviti jedinstveni sustav radiološkog monitoringa koji će se sastojati od praćenja brzine doza unutar i u neposrednoj blizini objekta te analize uzoraka tla, vode, rasta flore, faune i poljoprivrednih kultura u Centru“, stoji u rješenju.

Praćenja se već sada provode. Osim analize kakvoće zraka, postavljenog seizmografa, na Čerkezovcu su postavljene košnice za pčele, čiji se med analizira. Provedeno je i nulto radiološko mjerenje koje će služiti za usporedbu vrijednosti jednom kada otpad stigne ovdje. A to će biti uskoro.

Na manje od deset kilometara od samog centra Općine, udaljavajući se od lokacije budućeg skladišta, put nam je presjekla srna i pobjegla u gustu šumu. Čeka rezultate studije utjecaja na njen dom.