Glavni program u ponedjeljak bio je fokusiran na gubitke i štete uzrokovane globalnim zatopljenjem i kako se zemlje mogu prilagoditi klimatskim promjenama. Ovo su neki od zaključaka s osmog dana konferencije…

Kako bi mogao izgledati “Glasgowski sporazum”

Britansko predsjedništvo COP26 objavilo je nešto što se  zove “non-paper”, što je u osnovi popis stvari koje bi mogle završiti u konačnom sporazumu iz Glasgowa. Što se na njemu nalazi?

• Postoje reference na jačanje jezika oko ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskih razina, što je bio veliki cilj predsjednika COP26 Aloka Sharme za summit. Pariški sporazum iz 2015. obvezao je zemlje da pokušaju ograničiti zagrijavanje na 2 stupnja, a po mogućnosti bliže 1,5 stupnja. No novija znanost pokazuje da svijet doista treba ograničiti zagrijavanje na 1,5 stupnjeva kako bi se izbjegle katastrofalne klimatske promjene.
• Spominje se potreba za brzim “ubrzavanjem” smanjenja emisija stakleničkih plinova tijekom ovog desetljeća. Ovo je odgovor na zabrinutost da su se mnoge zemlje sredinom stoljeća obvezale na neto nula, ali ili nemaju plan o tome kako to postići ili su planove preslabi da bi stvarno ispunili ciljeve.
• Postoji potvrda da je potrebno više novca prenijeti iz razvijenog svijeta na globalni jug kako bi se tim zemljama pomoglo da se prilagode klimatskoj krizi. Ovo se nameće kao jedna od najvećih prepreka na konferenciji.

Greenpeace je popis nazvao “iznimno slabim” i kritizirao ga jer ne spominje fosilna goriva, glavnog pokretača klimatskih promjena.

Glavni proizvođači fosilnih goriva odupiru se cilju od 1,5 stupnjeva

Skupine za zaštitu okoliša kažu da se Saudijska Arabija, Kina i Rusija opiru nastojanju da se usvoji jači cilj. Nekoliko stranaka Pariškog sporazuma, uključujući SAD, UK i EU, žele da se cilj pomakne na 1,5 stupnjeva. No Jennifer Tollman, viša savjetnica za politiku u klimatskom think tanku E3G, rekla je da neki veliki proizvođači fosilnih goriva pokazuju skepticizam u pogledu formaliziranja tog cilja.
U ponedjeljak je E3G poslao obavijest medijima u kojoj se navodi da Saudijska Arabija “nagovještava korištenje taktike odugovlačenja na stavkama prilagodbe kako bi se izbjegle ambiciozne odluke” o snižavanju ciljane temperature. Izvršna direktorica Greenpeace Internationala, Jennifer Morgan, rekla je da su saudijski pregovarači u petak navečer blokirali pregovore o krovnoj poruci koja sažima što sporazum znači. Nizozemski zastupnik iz Europskog parlamenta, Bas Eickhout, također je rekao da je Kina “teška” i da nije posebno glasna u svom stavu ni po jednom od ključnih pitanja, osim što se protivi formalizaciji 1,5 stupnjeva. “Kina nije previše predusretljiva u gotovo svemu”, rekao je Eickhout. “Svi pokušavaju shvatiti što je Kina spremna učiniti.”

Obama uputio kritike Trumpu, Kini i Rusiji

“Većina zemalja nije bila tako ambiciozna kao što je trebala biti”, rekao je Obama u Glasgowu. Rekao je da je bilo nekog napretka nakon Pariškog sporazuma, ali da generalno zemlje nisu učinile dosta u ovoj krizi i morat će učiniti više. “Daleko smo od onoga gdje bismo trebali biti”, rekao je. Kao što se i očekivalo, Obama je kritizirao i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa zbog “četiri godine aktivnog neprijateljstva prema znanosti o klimi” i povlačenja SAD-a iz Pariškog sporazuma, u kojem je Obama imao vodeću ulogu u pregovorima. Također je kritizirao kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina jer su u potpunosti preskočili COP26. Nazvao je tu odluku “posebno obeshrabrujućom”, dodajući da “njihovi nacionalni planovi odražavaju ono što se čini kao opasan nedostatak hitnosti, spremnost da se održi status quo, od strane obje te zemlje”. Obama je govorio o velikim obvezama predsjednika Joea Bidena po pitanju klime i dekarbonizacije, ali je ublažio očekivanja o tome koliko Sjedinjene Američke Države mogu biti ambiciozne po pitanju klime, podsjetivši publiku da je Biden ograničen politikom u Kongresu, kao što je bio Obama. “Imajte na umu, Joe Biden želi učiniti još više”, rekao je Obama. “Ograničen je nedostatkom snažne većine koja je potrebna da bi se to dogodilo. Obojicu nas je sputavala velikim dijelom činjenica da je jedna od naše dvije glavne stranke odlučila ne samo sjediti po strani, već i izraziti aktivno neprijateljstvo prema znanosti o klimi, te klimatske promjene učiniti partijskim pitanjem.”
Obama se složio da, iako je Biden postigao jednu veliku pobjedu u zakonodavstvu s njegovim prijedlogom zakona o infrastrukturi prošli tjedan, predsjednikov ogroman klimatski i ekonomski zakon još uvijek nije dovršen. Kongres i umjereni u maloj većini demokrata imaju veliku riječ o Bidenovoj klimatskoj politici.

In a speech at #COP26, former U.S. President Barack Obama lambasted those who would play politics to avoid acting on climate change, calling out Russia and China in the same breath as Republican politicians back home https://t.co/ZYUn5n3E8q pic.twitter.com/3dHxJXVbHc

— Reuters (@Reuters) November 8, 2021

Još više prepucavanja o tome tko bi što trebao platiti

Razvijeni svijet dogovorio se prije više od 10 godina da će do 2020. godine prenijeti 100 milijardi dolara godišnje zemljama na globalnom jugu kako bi smanjile svoje emisije i prilagodile se klimatskim promjenama. Ali postoji još jedan zahtjev mnogih zemalja u razvoju: da im se nadoknadi šteta koju je kriza već izazvala u obliku klimatskih reparacija. Temelj ove ideje je da su bogate zemlje povijesno odgovornije za klimatske promjene. Neke zemlje na prvoj crti krize smatraju da bi nacije koje su najviše zagadile trebale snositi odgovornost. Mohamed Adow, direktor think tanka Power Shift Africa, rekao je: “Američka administracija, uključujući i sadašnju, čini sve da blokira bilo kakvu klimu… raspravu o gubitku i financijama. Stoga će rado razgovarati o važnosti gubitaka i štete, te potrebi pružanja potpore nekim od klimatski osjetljivih zemalja koje već trpe neke od najgorih klimatskih promjena, bez ikakvog uključivanja financiranja gubitaka i šteta. Dakle, ovo je samo pokušaj izbjegavanja bilo kakve odgovornosti i svakog zahtjeva za pružanje naknade.” Američki State Department odbio je komentirati pregovore oko odgovornosti za klimatsku krizu.