Životinjica koju često možemo vidjeti na Jadranu je morski jež. Za nas ljude, potpuno je bezopasan, osim što svojom nepažnjom možemo stati na njega ili se očešati, mjesto uboda je bolno, a vađenje bodlji još bolnije i neugodnije.

Morski ježevi inače znak su čistoga mora, a uz to su i izvrsni saveznici u očuvanju koralja jer se prvenstveno hrane algama, čija prenapučenost je ozbiljna prijetnja koraljima. Ježinci, što možda ne možemo reći na prvu, dok su bodlje na njima, simetrične su građe, a njihovo se tijelo može podijeliti u pet jednakih dijelova.

Na području Jadrana živi 20 vrsta, dok je u našem moru najčešći morski ježinac. Ovaj beskralježnjak voli pjeskovita dna do 100 metara dubine, a kroz vrijeme je razvio različite prilagodbe koje mu pomažu da prežive. Imaju sposobnost djelomične regeneracije, što znači da mogu regenerirati otpale bodlje, ali ne i jako oštećenu čahuru.

Što kad se ubodete na ježinca?

Kako ljetovanje na udaljenim otocima često otežava dolazak k liječniku po pomoć, dobro je znati što učiniti ako se ubodete na morskoga ježa.

Iako kruže priče da je najbolje pomokriti se na ubod ježinca, možda je bolje da pokušate trik s alkoholnim octom jer bodlje su građene su od kalcijeva karbonata, a octena ih kiselina razgrađuje.  Stoga, na stopalo stavite oblog od alkoholnog octa i zadržite barem pola sata.

Ako se bodlje ne razgrade i budete ih morali vaditi, obavezno to činite pincetom ili iglom koju ste prethodno dezinficirali. Prema iskustvima, najlakše se vade 2 do tri dana nakon ozljeđivanja. Ako ne možete izdržati bol i nelagodu, a dok se bodlje ne izvade, pomoći će vam analgetici i hladni oblozi.

Prije svega, važno je ranu održavati čistom i paziti da se ne zagnoji.

Kao i sve druge ozljede, i ubod ježinca može se zakomplicirati. Ako primijetite znakove infekcije kao što su crvenilo, gnoj ili užareno područje tijela koje ste ozlijedili, kontaktirajte liječnika.