Nakon najtoplije godine ikad izmjerene znanstvenici izvještavaju da je iza nas i najtopliji siječanj ikad. Prosječna temperatura zraka na površini Zemlje u siječnju bila je 13.14 stupnjeva Celzijusa – otprilike 0.7 stupnjeva Celzijusa iznad prosjeka za siječanj u razdoblju od 1991. do 2020. godine i 0.12 stupnjeva Celzijusa iznad prethodnog rekorda postavljenog u siječnju 2020., prema mjesečnom izvještaju objavljenom od strane Copernicusa, klimatske službe Europske unije.
‘Ova godina počinje s još jednim mjesecom koji obara rekorde. Ne samo da je ovo najtopliji siječanj zabilježen nego smo upravo iskusili 12-mjesečno razdoblje više od 1,5 °C iznad predindustrijskog referentnog razdoblja. Brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova jedini je način da se zaustavi porast globalne temperature., rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Službe za klimatske promjene EU-a Copernicus (CCCS).
Diljem svijeta veliki porasti temperature
Ovim rezultatima najviše su doprinijele znatno iznadprosječne temperature u istočnoj Kanadi, sjeverozapadnoj Africi, Bliskom istoku i središnjoj Aziji, prema Copernicusu. Međutim, bilo je i temperatura ispod prosjeka u zapadnoj Kanadi, središnjem dijelu SAD-a i većem dijelu istočnog Sibira.
Visoke brojke zabilježene su i u Europi gdje je španjolsko ministarstvo okoliša proglasilo siječanj najtoplijim u zemlji od početka mjerenja 1961., s prosječnom temperaturom od 8,4 °C – 0,4 °C iznad prethodnog rekorda iz 2016.
S druge pak strane, nordijske su zemlje zabilježile neke od najnižih temperatura u desetljećima. Kvikkjokk, grad u Švedskoj, zabilježio je temperaturu od -43,6C 3. siječnja, najhladniju siječanjsku temperaturu zabilježenu u posljednjih 25 godina.
“Prelazak preko 1,5 stupnjeva na godišnjem prosjeku je značajno”, ističe izvršna direktorica Kraljevskog meteorološkog društva Liz Bentley i upozorava da je to “još jedan korak u krivom smjeru”, prenosi BBC.
“Ovo je značajan trenutak – globalna srednja temperatura za razdoblje od 12 mjeseci prvi put premašuje 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. Topline oceana povezane s El Niño događajem u tropskom Pacifiku doprinijele su toplim globalnim temperaturama, no glavni uzrok je povećanje koncentracija stakleničkih plinova zbog sagorijevanja fosilnih goriva.”rekao je Matt Patterson, istraživač u atmosferskoj fizici na Sveučilištu Oxford.
Kao što naglašava izvještaj Ujedinjenih naroda iz 2018. godine potencijalni su rizici povezani s klimatskim promjenama, uključujući intenzivne toplinske valove, porast razine mora te gubitak divljih životinja, značajno izraženiji pri porastu temperature od dva stupnja u usporedbi s povećanjem od 1,5 stupnjeva. Povećanje od dodatnih pola stupnja približilo bi svjetsku zajednicu ključnom trenutku preokreta.
