U vrijeme blagdana koji nam predstoje, ljudi su često u dvojbi za kakav se bor odlučiti – umjetni ili pravi te što je od tih opcija bolje za okoliš. Argumente za i protiv imaju i umjetno i pravo drvce, a konačan odgovor uvelike ovisi o tome koje ćete čimbenike uzeti u obzir.
Profesor šumarstva s velikim zanimanjem za održivost, Curtis VanderSchaaf, sa Sveučilišta u Mississippiju, podijelio je nekoliko savjeta za Science Alert. Prije svega, Curtis ističe kako postoje prednosti i mane pravih i umjetnih stabala.
Pravo božićno drvce
Ako se odlučite za živo božićno drvce, suprotno uvjerenju mnogih, nećete previše oštetiti prirodu i okoliš. Naime, profesor kaže da se proces upijanja štetnog ugljičnog dioksida iz zraka nastavlja određeno vrijeme i nakon što se stablo posiječe, ako se ostavi njegovo korijenje u tlu.
“Korijenski sustav stabla nastavit će skladištiti ugljik neko vrijeme, a nova stabla se obično sade kako bi se nastavio ciklus“, kaže profesor.
Jednako tako, portal Earth 911 navodi da se 93 posto tih drvca u potpunosti reciklira. Recikliranjem borova i jela stvara se malč i koristi se kod uređivanja krajolika i u vrtlarstvu, a drva razrezana u sitne komadiće se rabe kao materijal za prekrivanje pješačkih staza i igrališta za djecu. Na taj način reciklira se apsolutno svaki dio drvca.
Svaki posječeni bor ili jela tijekom svog života apsorbira više od jedne tone CO2. Samo u SAD-u uzgajivači imaju preko 350 milijuna jela i smreka, stoga je lako zamisliti koliku količinu ugljika drvca potroše. Osim toga, prava božićna drvca obnovljivi su resurs koji ne rezultiraju zagađenjem ako se odgovorno recikliraju ili odlažu. Također, u tom slučaju ne treba brinuti zbog krčenja šuma, budući da je većina uzgajana upravo za ovu svrhu i nije posječena iz već postojećih šuma.
No, ako se odlučite za pravo drvce, profesor Curtis savjetuje da obratite pažnju na područje otkuda stablo dolazi – je li znatno udaljeno od vašeg mjesta stanovanja? Naime, zbog stakleničkih plinova uslijed prijevoza, svakako je bolje odabrati ono iz neposredne blizine, od domaćih proizvođača.
“Također potražite lokalne rasadnike koji štite tlo od erozije i tako smanjuju štetu površinskim i podzemnim vodama od otjecanja, a koja mogu uključivati gnojiva ili pesticide”, savjetuje profesor.
Umjetno drvce
Iako većina misli suprotno, umjetna drvca nisu zeleniji i održiviji izbor za blagdane. Naime, iako su cjenovno isplativija, umjetna božićna drvca izrađuju se od polivinil klorida, nerazgradive plastike koja se ne može reciklirati niti biološki razgraditi.
Drugim riječima, kada ih bacite na smetlište nakon nekoliko godina, ona će se raspadati narednih nekoliko stotina godina!
Osim toga, nekad su umjetna drvca sadržavala i olovo koje se koristilo kao stabilizator umjetnih materijala, što je također toksično za okoliš.
No, osim cijene, pozitivan argument za umjetno drvce je i ponovno korištenje. Naime, ponovna uporaba izbjegava utjecaj ugljika proizvodnje, pakiranja i slanja novog drvca.
“Kako biste mu produžili životni vijek, pazite pri postavljanju i skladištenju”, kaže profesor.
Što poslije blagdana?
Važno je i što ćete učiniti sa svojim drvcem nakon praznika, upozorava profesor.
“Recikliranje je daleko bolji izbor nego da ostavite drvce da se raspada na odlagalištu. Na većini odlagališta razgradnja će rezultirati ispuštanjem plina metana, koji je mnogo puta snažniji od ugljičnog dioksida u zagrijavanju atmosfere“, tvrdi Curtis.
Mogućnosti su ili usitniti stablo ili ga kompostirati(ako je riječ o pravom) budući da se drveće može koristiti kao barijera protiv erozije tla ili kao stanište riba u jezerima.
“Alternativno, razmislite o rezanju stabla na manje komade i ostavite ga na otvorenom, udaljenom mjesto u svom dvorištu. Osigurat će privremeni dom mnogim kukcima, pticama i divljim životinjama”, predlaže profesor.
No, ako već želite imati održivo stablo, profesor ističe i da biste trebali pripaziti na lampice – LED žarulje su uvijek bolji izbor jer štede više energije.
