Božićna drvca su jestiva, tvrdi to Julia Georgallis, autorica knjige “Kako pojesti božićno drvce: Ukusni, inovativni recepti za kuhanje sa stablima”. Georgallis tvrdi da svoje božićno drvce možete dobro iskoristiti ovih dana i tjedana nakon blagdana prije nego što ga odlučite baciti. Kako kaže autorica, drveća nisu najdistinktivnija stvar za jesti, ali nudi mnogobrojne recepte za ukusna jela.
Božićna drvca, piše u uvodu knjige, prilično su velika stvar, ali prema njima se ne odnosimo s ljubavlju koju zaslužuju, smatra autorica. “Postali su božićna roba, tretirani su kao ništa više od potrošnog usjeva, cijenjeni samo nekoliko kratkih tjedana i odmah zaboravljeni ostatak godine. Pokušaj pojesti svoje drvce nije samo način produljenja već- kratak rok trajanja nečega što je postalo tako neprimjereno jednokratno, ali je također prilika da se zapitamo ima li smisla imati božićna drvca”, piše.
Georgallis preporučuje temeljito pranje igala prije uporabe. “Odrežite nekoliko većih grana sa svog stabla. Operite grane pod hladnom, tekućom vodom, pazeći da se riješite svih mogućih komadića blata i prljavštine. Možda ćete primijetiti da ima kuglica soka, ali ovo je sigurno za jelo, kao što su i osušeni pupoljci koji bi mogli biti na krajevima nekih grana. Okrenite granu naopako iznad posude tako da iglice naprave oblik ševrona. Škarama zarežite prema gore tako da iglice padaju izravno u zdjelu. I obično zatim još jednom operite odrezane iglice prije upotrebe.”
Stablo mora biti organsko
Pritom upozorava da je važno potražiti organsko božićno drvce, budući da su božićna drvca kroz komercijalizaciju sve više tretirana različitim pesticidima. Prema podatcima Centra za biološku raznolikost, božićna drvca sadrže pesticide poput: klortalonila, atrazina, simazina, glifosata, heksazinona, karbarila, klorpirifosa i dimetoata. Navedene kemikalije izrazito štetno utječu na zdravlje. Mogu uzrokovati rak, hormonalne poremećaje, oštećenje organa, astmu i više.
Važno je stoga, tvrdi autorica knjige, odabrati stablo koje je raslo na ekološkom području, ali i znati vrstu drveta. Jela, smreka i bor su sigurni za jesti i najukusniji su.
“Ovo su ujedno i drvca koja se najčešće kupuju. Izbjegavajte cedar i čempres, koji su rjeđi, ali nejestivi. Stabla tise su “nevjerojatno otrovna” i nikada se ne smiju jesti”, piše u knjizi. Recepti uključuju napitke, glavna jela, deserte i konzerviranu hranu. U intervjuu za Modern Farmer, autorica je podijelila recepte za Božićnu sušenu ribu (pastrvu umotanu u mješavinu borovih iglica, šećera, soli i limuna), povrće ukiseljeno u octu s borovim iglicama te sladoled od đumbira
Pojest ću sve…iglice?
Mala je vjerojatnost da čovjek može pojesti cijelo stablo, ali Georgallis tvrdi da je zabavno pokušati s nekim dijelovima drveta, makar samo da bi se smanjila količinu koja se baca. Za ostatak stabla koji se ne može jesti, razmislite o donaciji farmi s kozama, jer će ga one rado pojesti. Predlaže i potapanje stabla u jezerce ili slanje u lokalnu kompostanu.
