Ilegalno odlaganje otpada zabranjeno je Zakonom o zaštiti prirode te su po istom zakonu propisane novčane kazne za ova nedjela i upravo je zato ovaj slučaj poseban jer je kazna sustigla odgovorne.  Javna ustanova Natura Histrica, čiji je cilj upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije, krajem 2022. godine u suradnji sa SD Underground organizirala je speleološko-ekološku akciju čišćenja otpada iz jame kod samostana u blizini naselja Kloštar na području Općine Vrsar.

Za vrijeme akcije iz jame je izvučeno preko 17 m3 raznovrsnog otpada, među kojim je prevladavao otpad koji se može povezati s ugostiteljskom djelatnošću. Kako se radilo o više desetaka cjenika te mnogo ugostiteljske opreme, moglo se lako povezati da je sav otpad koji je ubačen u jamu došao s istog izvora.

„U cijeloj smo priči zapravo imali puno sreće jer su dokazi govorili sami za sebe i bilo je lako doći do krivca. Nakon provedene speleološko-ekološke akcije, speleolozi su napravili službeni izvještaj popraćen fotodokumentacijom koji su predali JU Natura Histrica, a predana je dokumentacija bila dovoljna kako bi nadležna javna ustanova pokrenula prekršajni postupak.“, objasnila nam je ravnateljica JU Natura Histrica Silvia Buttignoni.

Prekršajni potupak pokrenut je početkom 2023. godine

Prekršajna prijava pokrenuta je početkom 2023. godine,  te se proces na prekršajnom sudu odvijao kroz cijelu 2023. godinu kroz nekoliko ročišta. Dana 28. prosinca 2023. godine, Općinski sud u Pazinu, stalna služba u Poreču, donio je presudu da je okrivljenica kriva za onečišćenje speleološkog objekta te joj je izrečena minimalna novčana kazna u visini 1320 eura koju za fizičke osobe propisuje Zakon o zaštiti prirode.

„Ovo je veliki vjetar u leđa nama, ali vjerujem i drugim udrugama koje se bave zaštitom okoliša i prirode. Iako je cilj većine nas samo da očistimo određeno područje, sretni smo da je odgovornu osobu sustigla kazna. Htjeli smo ovime i poslati nekoliko poruka. Prva jest da se nadamo da će od sada ljudi razmisliti dva puta prije nego nešto ostave tamo gdje tome nije mjesto. I druga jest da ako smo uspjeli mi, mogu i drugi.“, dodala je ravnateljica JU Natura Histrica.

Iako je ideja da kazne i sudski postupci dodatno motiviraju ljude da ne bacaju smeće, glavni motiv trebalo bi ipak biti (naše) zdravlje.

„Brojke govore same po sebi: povećava se broj oboljelih zbog onečišćenja zraka i vode i upravo bi to trebao biti glavni motiv da se svi skupa dodatno trgnemo.“, upozorila je  Silvia Buttignoni.

Ova vijest važna je i za brojne udruge koje se bave ekološkim aktivnostima kao što je volonterska speleološka inicijativa Čisto podzemlje koja je popisala oko 900 zagađenih jama u Hrvatskoj.

„Ova presuda je svojevrstan presedan i utrla je put brojnim drugim udrugama. Nama je cilj educirati mlade jer nismo sigurni koliko za starije stanovništvo ima nade. Oni su naviknuti bacati smeće u jame i koliko god se mi trudili, rezultati su isti. Fokusirali smo se na brojne radionice za mlade u kojima je cilj naučiti ih o speleolozima, kršu i važnosti podzemlja. Također, radimo na suradnji s državnim institucijama o postavljanju video nadzora kod jama kako bi se spriječilo onečišćavanje očišćenih područja“, objasnio je Ruđer Novak, pokretač inicijative Čisto podzemlje.

„Problem je u tome što se promijenio sastav smeća i otpada. Prije se radilo o drvima i kamenju kojeg su stari ljudi odlagali u šumu, sad je riječ o plastici i štetnim kemikalijama koje puno jače i brže onečišćuju Zemlju“, dodao je Ruđer.

Budući da ova jama nije jedini sramotni slučaj onečišćenja u Hrvatskoj, ova je presuda dala nadu i vjetar u leđa da bi se stvari polako, ali sigurno mogle početi mijenjati.

Romeo Ibrišević, osnivač udruge Zelene stope koja se preko 20 godina bavi čišćenje Hrvatske od automobilskih olupina, komentirao je važnost ove presude pogotovo kad su jame u pitanju.

„Ova presuda je važna jer se konačno došlo do glavne i odgovorne osobe preko otpada. Puno puta nam se dogodilo da smo u nekoj jami pronašli automobilsku olupinu i tada se, baš kao što je slučaj s ovim cjenicima i otpadom iz restorana, može po broju  šasije pronaći vlasnik. No, to u Hrvatskoj uvijek nekako negdje zapne, zataška se i kazna ne stigne odgovorne. Za zagađenje jame najčešće bude odgovorno lokalno stanovništvo koje je naviknuto da „se tu smije baciti smeće jer to svi godinama rade“. I jako lako bi se moglo stati na kraj tome, ali ima to nešto u ljudima da čak i kad mi počistimo sve, oni opet po starom.“ – rekao je Romeo.

Neke jame su nakon čišćenja dobile „zaštitu“, kao što je slučaj s jamom Provala u PP Žumberak na čiji je kraj stavljena metalna ograda.

No, postoje i one koje čak i nakon truda volontera i raznih akcija čišćenja, i dalje bivaju zatrpane smećem. Primjer su Crna jama kraj Rijeke ili Loza jama u blizini sela Špehari.

Problem s otpadom kojeg vidimo je velik, ali još je veći problem smeća kojeg ne vidimo

Ovakva presuda korak je ka osvještavanju građana da za ekološka nedjela postoje sankcije, a volonteri, članovi ekoloških udruga i zaljubljenici u prirodu nadaju se da će u budućnosti biti lakše  kazneno goniti neodgovorne pojedince koji onečišćuju našu prirodu.

„Nama je cilj očistiti tri do četiri jame godišnje u Hrvatskoj, a ovo nam je dalo dodatni vjetar u leđa i dobar je početak za sve daljnje akcije. “, komentirala je pozitivno Silvia Buttignoni.

Problem s otpadom kojeg vidimo je velik, ali još je veći problem smeća kojeg ne vidimo. Zagađenjem podzemne pitke vode štetimo si i više nego što mislimo, a posljedice mogu biti pogubne.