S jedne strane, borimo se protiv gubitka vrste jer brojni znanstvenici  tvrde da se nalazimo u trenutku masovnog izumiranja. S druge strane, borimo se za održavanje okolišnih ekosustava kojima prijete invazivne vrste, širenje urbanih područja i povećana potražnja za resursima. Rastuće stanovništvo treba čistu vodu, hranu i energiju. Stoga je upravljanje našim resursima ključno za zdravlje naših zajednica i svijeta. Utjecaj klimatskih promjena i rast broja stanovništva samo će se povećavati s vremenom, a obrazovanje i djelovanje ključni su za upravljanje našim budućim resursima.

Šume i klima međusobno su povezani: gubitak i propadanje šuma uzrok je i posljedica naše promjenjive klime.

Sektori poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta čine oko četvrtinu svih globalnih emisija stakleničkih plinova i najveći su izvori nakon automobila, kamiona, vlakova, zrakoplova i brodova. Smanjivanjem gubitka šuma možemo smanjiti emisiju ugljika i boriti se protiv klimatskih promjena. To je tako jednostavno!

Kako krčenje i degradacija šuma imaju tako značajan utjecaj na klimatske promjene, smanjenje gubitka šuma može imati višestruku korist za ekosustave i ljude. To uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, pružanje drugih usluga ekosustava i održavanje netaknutih, funkcionalnih šuma koje imaju najbolje šanse da podnesu klimatske promjene. Šume pomažu u održavanju stabilne klime, apsorbiraju ugljični dioksid i oslobađaju kisik te reguliraju našu opskrbu vodom i poboljšavaju njezinu kvalitetu. One također pružaju dom za više od polovice svih vrsta koje se nalaze na kopnu.

Više od milijardu ljudi živi u šumama i oko njih. Ovisimo o njima za gorivo, hranu, lijekove i građevinski materijal. I svi koristimo drvo u svakodnevnom životu. Zapravo, očekuje se da će se globalna potražnja za drvnim proizvodima više nego utrostručiti tijekom sljedeća tri desetljeća. Međutim, ljudski su utjecaji već doveli do gubitka oko 40% svjetskih šuma. I danas se područje veličine nogometnog igrališta još uvijek uništava svake sekunde. Zaštita i obnova šuma nikada nije bila hitnija.

Kada se šume unište, one ispuštaju velike količine ugljičnog dioksida u atmosferu, što pridonosi klimatskim promjenama. Šume su najveće skladište ugljika nakon oceana. Kada šume uništimo djelatnostima poput sječe i prenamjene zemljišta za poljoprivredu, one ispuštaju velike količine ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu.

Smanjenje krčenja šuma i propadanja šuma mora biti dio rješenja globalnog problema klimatskih promjena. Između 2000. i 2010. godine, 13 milijuna hektara šume, veličina Grčke, gubilo se svake godine uslijed krčenja šuma i degradacije šuma. Polovina svjetskih tropskih šuma uništena je tijekom prošlog stoljeća. Ako se nastavi uobičajeno, do 2030. godine dogodit će se uništenje do 170 milijuna hektara dodatne šume, prema modelu WWF Living Forests, a velike površine preostale šume i dalje će se degradirati.