Grčka i Bugarska ne udovoljavaju graničnim vrijednostima za čestice PM10. EU im je također zamjerio zbog nedostatka uspješnosti u zaštiti okoliša, a također je pozvao 13 država članica i UK da podnesu dugoročne strategije obnove zgrada.
Europska komisija je pokrenula proceduru da Sud pravde EU preuzme slučajeve koji ona vodi protiv Bugarske i Grčke zbog toga što nisu regulirale zagađenost zraka. Inače, ista pravosudna institucija je u svibnju presudila protiv Rumunjske u procesu zbog aerozagađenja u svom glavnom gradu. Bukurešt je, pritom, sa Sofijom u grupi europskih gradova s najvećom štetom po društvo i zdravlje kada je u pitanju zagađenje zraka.
Zagreb je jedan od najzagađenijih gradova, a OVDJE možete pratiti trenutno stanje u svim svjetskim gradovima.
Emisije stakleničkih plinova ljudskog podrijetla glavni su uzrok klimatskih promjena. Njihovi učinci na globalno zagrijavanje su poražavajući i postaje sve jasnije da ih je hitno potrebno smanjivati. Situacija je toliko kritična da je Međunarodna energetska agencija (IEA) prognozirala porast emisija od 130% do 2050. ako ovako nastavimo.
Zagađenje zraka kojeg udišemo može dovesti do raznih ozbiljnih posljedica na zdravlje, od respiratornih bolesti, preko bolesti srca, do moždanog udara. Ovaj “tihi ubojica”, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odgovoran je za oko sedam milijuna prijevremenih smrtnih slučajeva godišnje, uglavnom u zemljama u razvoju. Smanjenje zagađenja zraka pomaže u sprječavanju oboljenja i preuranjenih smrtnih slučajeva, ali i indirektno osigurava ekonomsku stabilnost i zaštitu životne sredine, kažu u organizaciji Health and Environment Alliance (HEAL).
Prema podacima WHO, zagađenje zraka je uzrok 25%, ili 2,4 milijuna, svih smrtnih slučajeva od bolesti srca u svijetu, kao i 24% (1,4 milijuna) svih smrtnih slučajeva izazvanih moždanim udarom i 43% (1,8 milijuna) svih smrtnih slučajeva od plućnih bolesti i raka pluća.
Čak i kratkotrajna izloženost zagađenju može biti kobna
Kratkotrajna izloženost može izazvati napade astme i akutni bronhitis, povećati rizik od respiratornih infekcija i dovesti do infarkta ili aritmije kod ljudi sa srčanim oboljenjima. Neke studije pokazuju da se u periodima povećanog zagađenja zraka povećava broj prijema u bolnicu ljudi s kardiovaskularnim i respiratornim bolestima.
I zdrave osobe mogu osjetiti prolazne posljedice kratkotrajnog izlaganja aerozagađenju, poput kašlja i gubitka daha, kao i iritacije očiju, nosa i grla.
