U svrhu doprinosa kružnom gospodarstvu Europske unije, Republika Hrvatska do 2025. treba oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu najmanje 55 posto mase komunalnog otpada.

Koliko zaostajemo za postavljenim ciljevima, pokazuju podaci o gospodarenju otpadom u županijama iz kojih je razvidno da je u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2021. stopa oporabe komunalnog otpada sakupljenog u okviru javne usluge iznosila tek 4 posto, odnosno 22 posto s dodatno utvrđenim i procijenjenih količinama komunalnog otpada. Vidljive su i regionalne razlike, pri čemu južne županije ostvaruju zamjetno lošije rezultate od sjevernih i sjeverozapadnih županija.

Grad Split u 2021. odvojeno je prikupio 16,5 posto otpada.

Pate i okoliš i blagajna

Da je potrebna hitna implementacija održivog sustava gospodarenja otpadom ukazuje i odlagalište Karepovac u Splitu, koje je na rubu prihvatnih kapaciteta, a iako je u tijeku sanacija, na Karepovac se već godinama odlažu dodatne hrpe miješanog komunalnog otpada iz drugih gradova i općina.

Grad Split već godinama plaća poticajne naknade zbog prekoračenja propisane granične količine miješanog komunalnog otpada. Za 2020. naknada je uplaćena u iznosu od 338.909,46 kuna, dok je za 2021. iznosila 569.967,22 kuna.

Normativni okvir za gospodarenje otpadom je nedorečen, a to rezultira različitim ishodima u praksi. Iako postoje izvrsni primjeri poput Preloga s 13 okolnih općina i otoka Krka, oni su nažalost među iznimkama.

Zaključak je to okruglog stola koji je Zelena akcija u ime tematske mreže Jedro, konzorcija deset udruga civilnog društva među kojima je i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te Fakultet političkih znanosti, održala 27. lipnja u zagrebačkom Novinarskom domu.

Na okruglom stolu sudjelovali su Tončika Jarak iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Davor Vić iz zagrebačke Čistoće, Marijan Galović iz VG Čistoće iz Velike Gorice, Tihana Jelačić Radiković, iz preloškog Pre-Kom-a, Ivan Jurešić, iz poduzeća Ponikve s Krka, Sonja Polonijo ispred Udruge gradova i Marko Košak iz Zelene akcije.

Krk i Prelog kao pozitivi primjeri

Predstavljeni su rezultati istraživanja koje je provedeno u okviru tematske mreže, utemeljenog na metodologiji koju je izradio Fakultet političkih znanosti i podacima prikupljenima iz javnih evidencija i istraživanja javnog mnijenja na reprezentativnom uzorku. Istraživanjem je suradnja među jedinicama lokalne samuprave prepoznata kao jedan od glavnih čimbenika uspjeha, što je potvrđeno primjerima Preloga i Krka koji su predstavljeni na okruglom stolu.

Također, istraživanje je pokazalo da se odvojeno prikupljanje otpada učinkovitije provodi kada je organizirano od strane javnih pružatelja usluge, nego kada ga provode privatni pružatelji, s čime su se složili i sugovornici okruglog stola.

Pružatelji usluge istaknuli su najveće probleme s kojima se susreću pri implementaciji održivog sustava gospodarenja otpadom, s naglaskom na normativni okvir koji u dobrom dijelu ne prati potrebe i mogućnosti jedinica lokalne samouprave. Također, ukazano je na potrebu da se uz stopu odvojeno prikupljenog otpada bilježi i masa proizvedenog i odloženog miješanog otpada.

Promjene su premale

Ministarstvo i FZOEU najavili su skorašnje donošenje novog nacionalnog Plana gospodarenja otpadom i raspisivanje određenih natječaja za dodjelu sredstava za lokalnu infrastrukturu. Prisutne udruge istaknule su da prijedlog Plana ne donosi značajnije promjene i da su sredstva za izgradnju infrastrukture nedostatna za razvoj cjelovitog sustava.

Između ostalog, Plan se ne odmiče od koncepta regionalnih centara, koji se na primjeru prva dva centra – Marišćina i Kaštijun – pokazao kao ekološki neodrživ i ekonomski neisplativ. Koliko predloženi modeli ne funkcionirju u praksi, pokazalo je i nekoliko pitanja iz publike koji su problematizirali cijeli niz u javnosti već notornih problema s funkcioniranjem navedenih centara. Dio sudionika okruglog stola istaknuo je da je potrebno preispitati taj koncept i usmjeriti sredstva na lokalnu razinu, što bi pridonijelo bržem ispunjenju ciljeva smanjenja nastanka, ponovne uporabe, recikliranja i kompostirnja otpada. To je i jedna od preporuka koju je izradila mreža JEDRO.

Osim revidiranja normativnog okvira i većeg ulaganja u decentraliziranu infrastrukturu, za održiv sustav nužan je i angažman korisnika usluge, s čime su se složili svi prisutni.