“Održivi turizam je onaj koji radi i za dobrobit građana i zato treba pronaći balans između onih koji žive od turizma i onih koji ne žive od toga”, istaknuo je gradonačelnik Splita Ivica Puljak, gostujući na panel raspravi na nedavno održanom Greencajt festivalu. Ni pročitani naslovi iz novina o tome kako se Split “guši” u turistima, posebice onima koji se u gradskoj jezgri neprihvatljivo ponašaju, nisu zbunili gardonačelnika koji smireno tvrdi da nije cilj kažnjavati turiste već motivirati ih da se ponašaju primjereno, zbog čega su u gradu odlučili angažirati i zaštitare. Baš poput mnogih gradova na hrvatskoj obali, tako je i Split destinacija omiljena ljeti, no čim se skriju i zadnje zrake sunca negdje u rujnu, tako i ovaj grad od gotovo 200 tisuća stanovnika postaje manje zanimljiv turistima. Kako provesti održivi turizam u drugom najvećem gradu u Hrvatskoj, pomiriti okoliš, apartmanizaciju i stoljetnu tradiciju zarađivanja od iznajmljivanja, otkrio nam je znanstvenik, sveučilišni profesor i gradonačelnik Ivica Puljak.

Koliko je važno da gradovi u Hrvatskoj imaju ovakve manifestacije kojima je u fokusu održivost poput Greencajt festivala?

Mislim da će ovakvih konferencija biti sve više, da dolazi to vrijeme i trend, posebice kod mladih da oni razmišljaju kroz model održivosti jer ipak Zemlju ostavljamo mladim ljudima. Dobra je vijest što su mladi ljudi mnogo više osviješteniji od neke srednje generacije, a to vodi ka boljoj budućnosti.

Kada govorimo o turizmu, onda se sve češće spominje termin održivosti. Split je jedan od vodećih gradova s brojem iznajmljivača. Većina njih su neke starije generacije. Hoće li njima biti teško utkati u svoje dugogodišnje iznajmljivanje održivost i sve što ona donosi?

Mislim da neće. Jedna dobra vijest da većina građana želi red, nova pravila i spremni su odreći se naizgled jednog svog komoditeta da bi napravili nešto za opće dobro. Imamo zaista dobre rezultate odvajanja otpada u gradu, korištenje javnog gradskog prijevoza, dakle sve ideje koje idu ka održivosti su dobro prihvaćene kod naših građana. Moramo znati kako ponuditi građanima takve stvari, ali nikako ne smijemo posrnuti u populizam. Građanima trebamo znati iskomunicirati kakvo je stvarno stanje, što od njih tražimo, jer naprosto ne možemo napraviti ništa u gradu, ako nemamo na strani naše građane koji će u konačnici to i zaživjeti.

Vi ste pobornik digitalizacije i modernizacije, a to pokušavate implemnetirati i u gradu kojeg vodite. Hoćete li naići na otpor Splićana?

Ni to ne smatram izazovom za naše građane. Mi uvodimo sad aplikaciju koja se zove Smart City, putem koje će svi građani moći plaćati svoje račune i putem nje komunicirati s gradskom upravom, postaviti bilo koje pitanje. Putem aplikacije će sigurno dobiti svoje odgovore u najkraćem mogućem vremenu i na taj ćemo način poboljšati komunikaciju s našim građanima. Građani zaista vole novosti, ali kad im se sve dobro objasni i kad to mogu implementirati u svoj svakodnevni život. Kako smo napravili kampanju za odvajanje otpada, koja je dobro prihvaćena bila u Splitu, tako ćemo i za ovu novu aplikaciju.

Što točno u Splitu činite kako biste postigli održivi turizam?

Da bismo stvorili održivost mi moramo najprije otkriti na koji način građani shvaćaju turizam. Pokušavamo imati događanja koja su izvan klasične sezone, dakle cilj je produžiti sezonu nekim događanjima u gradu. Od mjeseca jedrenja koji se održava u studenom pa do mjeseca gastronomije da građani vide kako se gastronomija u Splitu zahvaljujući turizmu razvija u jednom dobrom smjeru. Mi sve što radimo za turizam radimo za naše građane, a to ako prihvate naši građani, automatski će to biti dobro i za naše goste. Dakle, važno je da se na turizam ne gleda kako na neko strano tijelo, već da se on ravnomjerno rasporedi na sve mjesece u godini.

Imate li neki grad kao primjer dobre prakse koji bi vam mogao poslužiti kao uzor u stvaranju održivosti u vašem gradu?

Ono što bi ja volio da to bude Split. Mi zaista sada radimo na tome i vodimo računa o modernizaciji Splita u digitalnom smjeru. Tel Aviv je meni nekakav primjer dobre prakse, ima i u Hrvatskoj gradova koji se lijepo kreću prema smjeru održivosti, ali ja želim da to bude Split.